Izrael zadao Iranu ozbiljan udarac: Uništeno skoro pola balističkog arsenala, režim u panici zbog unutrašnjih pobuna

U najnovijem razvoju dramatičnih tenzija između Izraela i Irana, izraelski zračni udari ozbiljno su narušili sposobnost Teherana da izvodi raketne napade, prisilivši iranske vlasti na pregrupisavanje i povlačenje u unutrašnjost zemlje. Prema podacima izraelske vojske, koje prenosi washingtonski Institut za proučavanje rata (ISW), između 35 i 40 posto iranskog balističkog arsenala je uništeno, a polovina lansirnih rampi je onesposobljena.

Kao rezultat toga, Iran je bio primoran da premjesti svoje kapacitete dublje u teritoriju – prema Esfahanu, koji je udaljen preko 1600 kilometara od izraelske granice. Ova udaljenost znači dau Teheran više ne može koristiti rakete srednjeg dometa, poput Haj Qassema, Fattaha i Kheibar Shekana, već mora posegnuti za raketama dugog dometa – Emad, Ghadr i Sejjil-1 – koje su teže za rukovanje i logistički zahtjevnije.

I dok svijet čeka da Donald Trump odluči hoće li se Amerika uključiti u sukob, broj lansiranih iranskih raketa drastično je pao. Izrael tvrdi da Iran nije odlučio “štedjeti” rakete, već da zbog izraelskih udara više nije sposoban izvesti koordinirane masovne napade.

Unatoč velikim gubicima, Iran i dalje posjeduje značajan broj projektila. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je opskrba novim zalihama ozbiljno ugrožena, jer izraelski napadi sada ciljaju i proizvodne pogone. Američki stručnjak Jim Lamson ističe: “Imat će ogromne probleme s nadoknadom zaliha”.

Izraelske snage su u međuvremenu proširile djelovanje na iransku unutrašnju sigurnosnu infrastrukturu. Uništeno je sjedište policije u Teheranu, napadnuta je državna televizija, a zabilježeni su i cyber napadi na banke i medije. Cenzura u Iranu se pojačava – internet je gotovo potpuno isključen, a parlament je izglasao stroži zakon protiv suradnje sa stranim vladama.

Izraelski napadi više nisu samo vojni – oni se usmjeravaju na potkopavanje temelja vlasti u Teheranu. Nakon što su oslabili raketne kapacitete, fokus je sada na izazivanju unutrašnjih nemira. Prosvjedi, ekonomska kriza i represija prijete da se pretvore u političku oluju.

Ostaje pitanje: koliko dugo će Teheran moći balansirati između vanjskog pritiska i unutrašnje nestabilnosti?