Madagaskar u političkom prevratu: Predsednik pobegao, vojska preuzela vlast

Madagaskar je u utorak, 14. oktobra 2025. godine, doživeo dramatičan politički prevrat. Predsednik Andri Rajoelina je napustio zemlju nakon što je opozvan od strane parlamenta, a vojska je preuzela vlast, obećavši formiranje prelazne civilne vlade. Ovaj događaj je kulminacija višenedeljnih protesta predvođenih mladima, koji su zahtevali smenu vlasti zbog loših životnih uslova.
Povod za proteste: nestašica i nezadovoljstvo
Nemiri su počeli 25. septembra, kada su građani, posebno mladi, izašli na ulice zbog čestih nestanaka struje i vode, loših uslova u obrazovanju i zdravstvu, visoke nezaposlenosti i opšteg nezadovoljstva vladavinom. Protesti su se ubrzo proširili širom zemlje, a najmanje 22 osobe su poginule u sukobima sa bezbednosnim snagama.
Opoziv predsednika i beg iz zemlje
U ponedeljak, 13. oktobra, parlament je izglasao opoziv predsednika Rajoeline, koji je prethodno pokušao da raspiše vanredno stanje i raspise nove izbore. Međutim, zakonodavci su nastavili sa procesom opoziva, što je dovelo do njegovog begstva iz zemlje. Rajoelina je napustio Madagaskar u strahu za svoj život, a neki izvori navode da je napustio zemlju na francuskom vojnom avionu.
Vojska preuzima vlast
Nakon što je predsednik napustio zemlju, elitna vojna jedinica CAPSAT, predvođena pukovnikom Michaelom Randrianirinom, preuzela je kontrolu nad državnim institucijama. CAPSAT je prethodno bio ključni igrač u političkoj dinamici Madagaskara, jer je pomogao Rajoelini da dođe na vlast 2009. godine. Ovaj put, međutim, odlučili su da stanu na stranu naroda i podrže proteste.
Vojska je suspendovala važeći ustav i raspustila većinu državnih institucija, osim Nacionalne skupštine. Formirana je prelazna vlada koja će upravljati zemljom do novih izbora, koji su planirani za naredne dve godine.
Reakcije domaće i međunarodne zajednice
U prestonici Antananarivo, građani su pozdravili preuzimanje vlasti od strane vojske, verujući da će to doneti promene koje su tražili. Međutim, postoje i oprezna mišljenja, jer mnogi se pitaju koliko će vojska zaista omogućiti demokratiju i civilnu kontrolu.
Međunarodna zajednica pažljivo prati situaciju. Ujedinjene nacije su izrazile zabrinutost zbog broja žrtava tokom protesta i pozvale na mirno rešavanje političke krize. Takođe, pozvane su sve strane da poštuju ljudska prava i obezbede bezbednost civila.
🇲🇬#Madagascar Apres 18 Jours de manif ce 11 oct, des soldats du CAPSAT se sont mutinés, rejoignant manifestants à Antananarivo avec scènes de liesse. Situation confuse, qualifiée de tentative de coup par Rajoelina. Sa fuite n'est pas confirmée.
⤵️ Colonel Randrianirina Michaël pic.twitter.com/QaB84wgqCn
— Alex Ino 🇺🇲𓂀 🇸🇳𓁋 𓋹 𓁛 𓄿 (@amuyakar_Ndoy) October 11, 2025
Perspektive za Madagaskar
Madagaskar se sada nalazi na političkom raskršću. Iako postoji nada da će prelazna vlada doneti potrebne reforme, mnogi se pitaju koliko će vojska biti voljna da preda vlast civilnim vlastima nakon što se stabilizuje situacija. Zemlja suočena sa siromaštvom, korupcijom i institucionalnim slabostima, sada ima priliku da izgradi temelje za demokratskiji i pravedniji sistem.
Ovaj događaj takođe odražava širi globalni trend, gde mladi ljudi, posebno iz generacije Z, prepoznaju svoju moć u oblikovanju političkih promena. Slični protesti i politički prevrati viđeni su i u drugim zemljama, što ukazuje na rastući uticaj mladih na svetskoj političkoj sceni.
Madagaskar sada stoji pred izazovom da iz ove krize izvuče lekcije i izgradi sistem koji će služiti svim svojim građanima, a ne samo privilegovanim elitama.
Izvori: Reuters, AP, The Guardian, Al Jazeera, Time, Blic.rs



