Musk udario na Bruxelles: “Ukinite EU!” – podrška stigla iz Rusije
Musk protiv Bruxellesa: Šta zapravo znači poziv na “ukidanje EU” – i zašto ga podržavaju glasovi iz Rusije?
Kada Elon Musk nešto kaže, svijet obično zastane da posluša – makar na trenutak. Tako je bilo i ovoga puta, kada je američki milijarder pozvao da se Evropska unija “ukine”, reagirajući na odluku Evropske komisije da njegovoj platformi X izrekne kaznu od 120 miliona eura.
Ova izjava nije ostala bez odjeka: gotovo odmah podržao ju je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, a u razgovor se uključio i Kiril Dimitrijev, koji posljednjih mjeseci sudjeluje u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
Ovaj niz reakcija nije samo još jedan trzaj na društvenim mrežama. On otvara pitanje odnosa moći, ekonomskih pritisaka i informacijske kontrole u vremenu kada se evropska digitalna politika sve odlučnije suprotstavlja velikim tehnološkim korporacijama.
Zašto je kazna izrečena – i zašto je Musk ovako reagirao?
Evropska komisija kaznila je X zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama (DSA), kojim se od platformi zahtijeva jača kontrola nezakonitog i štetnog sadržaja. Za EU, ovaj zakon je način da povrati dio regulatorne moći nad globalnim tehnološkim gigantom.
Za Muska, međutim, kazna je signal prevelikog upliva birokratije. Njegova poruka da EU treba “ukinuti” očito je hiperbolična, ali dolazi u trenutku kada se odnosi između evropskih institucija i velikih tehnoloških kompanija dodatno zaoštravaju. Musk se predstavio kao branilac “slobode govora”, dok EU insistira da je riječ o sigurnosti, transparentnosti i odgovornosti.
Zašto se u raspravu uključila Rusija?
Brza reakcija Dmitrija Medvedeva – “Upravo tako” – dodatno je podigla prašinu. Ona pokazuje da napetosti između Rusije i Evropske unije ulaze i u digitalnu sferu. Medvedev već dugo koristi društvene mreže kao prostor za političke poruke, često ciljajući upravo evropsku politiku.
Uključivanje Kirila Dimitrijeva, koji je aktivan u pregovorima o ekonomskim aspektima okončanja rata u Ukrajini, otkriva još dublji sloj priče: svako slabljenje EU, makar u simboličkoj formi, u ruskom političkom diskursu se vidi kao poželjno.
No važno je napomenuti: Muskov stav ne mora biti politički motiviran, niti nužno ima veze s ruskim interesima. Njegova izjava je prije svega reakcija na kaznu i širih rasprava koje vodi o ulozi regulacije u tehnološkom svijetu. Podrška iz Rusije samo pokazuje da se svaka poruka ovog tipa lako uklapa u geopolitičke narative.
Borba za digitalni suverenitet
Evropska unija godinama pokušava ojačati svoju poziciju prema globalnim tehnološkim platformama. DSA i DMA (Zakon o digitalnim tržištima) jasno označavaju početak ere u kojoj se od tehnoloških divova očekuje strožija odgovornost.
Musk, s druge strane, nastoji redefinirati standarde digitalnih sloboda i pokazati da privatne kompanije mogu funkcionirati izvan tradicionalnih okvira. Sukob između ovih dviju vizija – reguliranog digitalnog prostora i maksimalne platformne autonomije – postaje sve oštriji.
U takvom ambijentu, Muskov poziv da se “ukine EU” više je političko-medijska provokacija nego realna politička ponuda. Ipak, on otvara pitanje: koliko su velike tehnološke platforme postale moćne, i može li uopće jedna nadnacionalna institucija kontrolirati njihove globalne efekte?
Da li tehnološki giganti mijenjaju politiku – ili politika pokušava promijeniti njih?
Muskove izjave, Medvedevljevi komentari i evropske kazne nisu izolirani događaji. Oni su dio šire borbe za kontrolu digitalnog prostora – borbe u kojoj se prepliću tehnologija, politika, ekonomski interesi i geopolitičke ambicije.
Evropska unija pokušava postaviti pravila igre. Musk ih dovodi u pitanje. A glasovi iz Rusije koriste priliku da naglase vlastite političke poruke.
Ključno pitanje za čitatelja je:
U vremenu kada se digitalni prostor oblikuje brže nego ikad, ko zapravo određuje granice moći – države ili tehnološki magnati?
