Njemački general upozorava: „Rusija bi već sutra mogla izvesti mali napad na teritorij NATO-a“
General-pukovnik Alexander Sollfrank upozorava na realnu mogućnost regionalno ograničenih udara i poziva na jačanje odvraćanja.
Preneseno iz Reutersa
Njemački general-pukovnik Alexander Sollfrank, komandant nove komande za združene operacije, izjavio je u intervjuu za Reuters da Rusija, s obzirom na svoje trenutne sposobnosti, „bi mogla započeti napad malog opsega na teritorij NATO-a već sutra“. Riječ je, kako je pojasnio, o »malom, brzom, regionalno ograničenom« napadu — ne o sveobuhvatnoj invaziji — zbog angažmana Moskve u Ukrajini.
Sollfrank, koji nadgleda obrambeno planiranje u okviru njemačkih oružanih snaga, upozorio je i na dugoročniji rizik: ukoliko ruski program naoružavanja bude napredovao, postoji mogućnost pokušaja većih napada na savez do 2029. godine. Ipak, naglasio je da nije govorio o konkretnim planovima Moskve, već o mogućnostima koje proizlaze iz vojne moći.
„Ako pogledate trenutne ruske sposobnosti i borbenu moć, Rusija bi mogla započeti napad malog opsega na teritorij NATO-a već sutra. Malo, brzo, regionalno ograničeno, ništa veliko — Rusija je previše vezana u Ukrajini za to“, rekao je Sollfrank u razgovoru u svojoj bazi sjeverno od Berlina.
General je podsjetio da, uprkos gubicima u Ukrajini i smanjenjima u nekim flotama — primjerice Crnomorskoj — ruske zračne, nuklearne i raketne snage i dalje predstavljaju značajnu prijetnju. Naveo je i podatak da Moskva planira povećanje broja vojnika na 1,5 miliona te da trenutno posjeduje dovoljno glavnih borbenih tenkova da ograničeni napad učini zamislivim.
Sollfrank je pojasnio da će odluku o eventualnom napadu u konačnici odrediti tri faktora: ruska vojna snaga, bolji vojni dosje i političko vodstvo. „Ova tri faktora navode me na zaključak da je ruski napad u području mogućeg. Hoće li se dogoditi ili ne ovisi u velikoj mjeri o našem vlastitom ponašanju“, rekao je, aludirajući na ulogu NATO-ovog odvraćanja.
Također je upozorio na upotrebu hibridnih taktika, poput dron-upada, koje prema njegovim riječima čine dio „nelinearnog ratovanja“ kojim Rusija pokušava testirati i destabilizirati saveznike prije eventualnog korištenja konvencionalnog ili čak nuklearnog oružja.
U svjetlu tih procjena, Njemačka je ove godine već poduzela mjere prilagođavanja obrambene politike: ublažena je ustavna kočnica duga kako bi se ispunio cilj NATO-ove vojne potrošnje od 3,5% BDP-a do 2029., te su najavljeni planovi za povećanje vojnog osoblja i budžeta. Sollfrankov govor dodatno je potaknuo raspravu o potrebi jačeg odvraćanja i strateškog opremanja saveza.
