Iako se u javnosti često vodi polemika o međusobnim odnosima naroda bivše Jugoslavije, najnovije istraživanje profesora Bože Skoke sa zagrebačkog Fakulteta političkih nauka baca dodatno svjetlo na to kako Hrvate zapravo vide njihovi susjedi – i rezultati su sve samo ne jednoznačni.
Naime, istraživanje pokazuje da su Hrvati percipirani kao kulturan, gostoljubiv, vrijedan i miroljubiv narod, ali i kao ratoborni, distancirani, lijeni i – što je posebno zanimljivo – izrazito ispolitizovani. Dakle, slika o Hrvatima je duboko podijeljena i varira od zemlje do zemlje, što svjedoči o složenosti regionalnih odnosa, ali i o moći stereotipa koji se prenose generacijama.
Srbi najkritičniji: “Genocidni, ali kulturni”
Najnegativnije mišljenje o Hrvatima dolazi iz Srbije, gdje se pored ratobornosti i ispolitizovanosti, koristi i težak epitet „genocidni“. Ipak, čak i u tim ocjenama Srbi priznaju Hrvatima kulturnost i određeni stepen uzdržanosti. S druge strane, najpozitivnije mišljenje o Hrvatima dolazi iz Makedonije, gdje se ističu njihove pozitivne osobine poput vrijednosti i gostoljubivosti.
Slovenci su, zanimljivo, jedini narod koji je u većoj mjeri naveo da su Hrvati lijeni – dok ih drugi narodi više vide kao vrijedne i radne. Ova oprečnost možda i najviše govori o razlici u pogledima iz različitih društvenih i kulturnih konteksta.
Mediji, rat i stereotipi – kako se stvara imidž
Profesor Skoko napominje da se današnja slika Hrvatske kod susjeda formira kroz tri glavna faktora: ratno nasljeđe, iskustva zajedničkog života u bivšoj Jugoslaviji i izvještavanje medija u posljednjih dvadesetak godina. I tu dolazimo do ključnog problema – ono što mediji serviraju često formira mišljenje naroda, čak i kad su lična iskustva sasvim drugačija.
Iako je rat i dalje glavna asocijacija kod mnogih kada se spomene Hrvatska, sve je više onih koji ističu njene ljepote, kulturno naslijeđe, razvijenost infrastrukture i evropski izgled. Na Istoku, Hrvatska se sve više vidi kao veza sa Zapadom, iako uz određenu rezervisanost prema Balkanu.
Kako Hrvati vide druge? Srbi agresivni, Bošnjaci vjerni tradiciji
Ni Hrvati nisu imuni na stereotipe. Srbe najčešće doživljavaju kao ratoborne nacionaliste, agresivne i rodoljubive. Bošnjaci su, s druge strane, opisani kao izrazito religiozni, gostoljubivi, konzervativni, duhoviti i veseli – dakle s mnogo više topline u opisu.
Zanimljivo je i kako Hrvati vide Bosnu i Hercegovinu – kao simpatičnu, opuštenu zemlju bez stresa, poznatu po dobroj hrani i humoru. Profesor Skoko smatra da je to površna percepcija i da BiH Hrvati ne doživljavaju politički, već kao folklorni dodatak regiji.
Huligani kvare sliku
Jedna od važnih napomena u Skokinom izlaganju jeste da manjina ekstremnih pojedinaca – poput fudbalskih huligana koji huču crnim igračima – značajno narušava imidž čitavog naroda. “Hrvatska u suštini gleda blagonaklono na ostatak svijeta, ali takvi incidenti prenesu ružnu sliku”, upozorava on.
Zaključak: Kulturan narod sa polarizovanim imidžem
Na kraju, jedno je jasno – Hrvati u regionu imaju imidž koji je istovremeno pozitivan i negativan, pun kontrasta i suprotnosti. Iako se često spominju njihove vrline poput kulturnosti, gostoljubivosti i razvijenosti, ratna prošlost i političke tenzije ostavljaju dugotrajne sjene.
Uprkos svemu, socijalna distanca prema Hrvatima u regionu, posebno prema Srbima, sve se više smanjuje, a upravo takvi podaci pokazuju da je budućnost odnosa među narodima – ipak u rukama građana, a ne stereotipa.
