NJEMAČKI KANCELAR UZDRMAO EVROPU: “Ovo je Putinov sljedeći cilj..!”
Njemački kancelar Friedrich Merz dramatično je upozorio evropsku javnost da se Vladimir Putin nakon Ukrajine okreće novoj meti – Moldaviji. Njegove riječi odjeknule su u Briselu, jer su jasno stavile do znanja da Kremlj ne odustaje od pokušaja da širi svoj uticaj i destabilizuje regiju.
Tokom posjete Kišinjevu, Merz je otvoreno poručio da Rusija vodi hibridni rat protiv Moldavije koristeći dezinformacije, kupovinu glasova i političke pritiske. “Ne želimo kapitulaciju Ukrajine jer bi to bila samo kupovina vremena za Rusiju, a Putin bi ga iskoristio za pripremu novog rata“, rekao je njemački kancelar.
Sličan ton zauzeo je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je istakao da je članstvo Moldavije u EU “jasan i suveren izbor”, te da Francuska stoji uz tu zemlju. Time je poslata snažna poruka Moskvi, ali i svim proruskim snagama koje pokušavaju zaustaviti evropski put Moldavije.
Prema pisanju Politica, referendum o približavanju EU pokazao je koliko je situacija napeta – samo 50,4% građana glasalo je za, dok je 49,6% bilo protiv. Ključnu prevagu odnijela je dijaspora, odakle je stiglo oko 250.000 glasova za evropski kurs. Ipak, analitičari upozoravaju da je upravo dijaspora na udaru ruskih dezinformacija i manipulacija.
Kandidat vladajuće proevropske stranke Nicu Popescu tvrdi da Moskva ubacuje “milione i milione gotovine” kako bi kupila glasove i promijenila ishod izbora. Upravo zbog toga predstojeći parlamentarni izbori 28. septembra smatraju se presudnim – ne samo za Moldaviju, već i za stabilnost cijele regije.
Poseban problem ostaje Pridnjestrovlje, separatistička regija u kojoj su još od 1992. godine stacionirane ruske trupe. Iako međunarodno priznato kao dio Moldavije, ovo područje i danas funkcioniše kao “zamrznuti konflikt”, što Kremlj vješto koristi kao polugu pritiska.
U Briselu nema jedinstvenog stava o brzini integracije Moldavije, ali se razmatra otvaranje pregovora već ove godine kako bi se ojačala pozicija proevropskih snaga. Njemačka i pojedine članice EU već pružaju vojnu i finansijsku pomoć, dok sigurnosni eksperti upozoravaju da Moskva koristi svaku pukotinu za destabilizaciju.
Evropa je, čini se, na još jednom velikom testu: hoće li uspjeti zaštititi Moldaviju i spriječiti da postane nova žrtva Putinove agresivne politike? Odgovor bi mogao doći već krajem septembra – na izborima koji će odlučiti pravac zemlje, ali i pokazati koliko je Zapad zaista spreman stati na put Kremlju.
