Primirje samo na papiru? Mansour tvrdi da se humanitarna katastrofa u Gazi nastavlja
Palestinski ambasador u UN-u: Upozorenje o krhkosti primirja i humanitarnoj katastrofi u Gazi
U svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, palestinski ambasador Riyad Mansour ponovo je skrenuo pažnju na dramatične uslove u Gazi, tvrdeći da prekid vatre – iako ključan za preživljavanje stanovništva – ne donosi stvarno olakšanje. Mansourova izjava otvara ključno pitanje: može li se primirje smatrati uspjehom dok civili i dalje ginu, a humanitarna pomoć ostaje ograničena?
Prema podacima lokalnih vlasti, više od 300 Palestinaca ubijeno je od stupanja primirja na snagu. Mansour upozorava da svakodnevno stradanje, uključujući i smrt dvoje djece dnevno, ukazuje na to da se borbe ne odvijaju samo na frontu, nego i u političkim pregovorima oko toga šta prekid vatre zaista znači na terenu. Njegova tvrdnja da se sporazum više puta nalazio na ivici kolapsa, uz intervencije američke administracije, otkriva koliko je međunarodni faktor presudan za održivost mirnih perioda.
Ograničena i odgođena isporuka pomoći dodatno komplikuje situaciju. Izraelska kontrola nad prolazima i sigurnosnim zonama, ali i optužbe o pokušajima pomicanja linija razdvajanja, pokazuju da primirje nije samo pitanje prekida borbi, već i geopolitičkog nadmetanja. Mansourova upozorenja da bi Gaza mogla izgubiti dio teritorije odražavaju dugogodišnju bojazan palestinske strane da se humanitarne krize koriste kao poluge za političke ciljeve.
Šira slika ukazuje na to da je nestabilno primirje u Gazi odraz dubljeg, neriješenog konflikta u kojem su humanitarne posljedice samo vidljiviji dio političkog leda. Palestinsko insistiranje na trajnom prekidu vatre, povlačenju izraelskih snaga i obnovi mirovnog procesa s rješenjem o dvije države podsjeća na temeljne zahtjeve međunarodne zajednice, ali i na činjenicu da bez dugoročnog političkog dogovora ni jedno primirje neće biti dovoljno stabilno.
Mansourovo obraćanje predstavlja još jedan apel da se Gaza ne smije posmatrati kroz prizmu privremenih dogovora, nego kao prostor u kojem se hitno mora uspostaviti održiv mir koji podrazumijeva sigurnost, slobodu kretanja i pristup osnovnim životnim potrebama za više od dva miliona stanovnika.
Izvori: Hayat.ba
