Duraković najavio krivične prijave protiv zločinca Knjeginjića: “To je zločinačka spodoba koja traži pažnju pred seoskom zadrugom”
Nova govora mržnje na društvenim mrežama potresla je Bosnu i Hercegovinu, a u središtu skandala je osuđeni ratni zločinac Aleksandar Knjeginjić, poznat i po šokantnim istupima, uvredama i negiranju genocida. Ovog puta, kako tvrde Ćamil Duraković i Sudbin Musić, Knjeginjić je prešao granicu zakonitog i ljudskog.
Duraković, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, potvrdio je za Hayat.ba da će protiv Knjeginjića biti podnesene krivične prijave – i to ne samo zbog govora mržnje, već i zbog direktnih prijetnji i javnog negiranja genocida.
– Eksplicitno nas etiketira i prijeti. Ne govori napamet. To je zločinac koji traži publicitet pred seoskom zadrugom, pijući pivo i raspirujući mržnju. Nećemo odustati od svojih prava. Moj tim priprema prijave i za Tužilaštvo BiH i za entitetsko tužilaštvo – rekao je Duraković, vidno ogorčen.
Knjeginjić je u objavi od 12. jula, koja je izazvala buru reakcija, iznio niz uvreda, prijetnji i historijskih paralela punih mržnje, uključujući aludiranje na zločine iz 19. stoljeća kao „inspiraciju“ za tretman Bošnjaka danas. Posebno je targetirao Durakovića i njegovog savjetnika Musića, koristeći pogrdne izraze, vulgarne metafore i opasne insinuacije.
Ko je Aleksandar Knjeginjić?
Za one koji možda ne znaju: Knjeginjić je osuđeni ratni zločinac. Priznao je ubistvo dvoje civila bošnjačke nacionalnosti tokom rata u Prijedoru pred američkim sudom, nakon čega je izručen pravosuđu BiH. Ali umjesto tišine i kajanja, ovaj čovjek iz dana u dan nastavlja šokirati javnost – govorima punim mržnje, peticijama kojima pokušava izbrisati istinu o zločinima i, kako tvrdi Musić, “pozivima na novi genocid”.
– Ovaj lik je na zadatku, poručuje Musić. – Poziva na genocid, a niko ne reaguje. Ni iz Prijedora ni iz Sarajeva, politički ni medijski. Zar je moguće da se ovakvi istupi prešutno tolerišu?
Musić podsjeća da se približava godišnjica stradanja bošnjačkih sela Čarakovo i Zecovi, gdje su 1992. godine počinjeni strašni zločini nad civilnim stanovništvom. Upravo zato, kako tvrdi, ovakvi istupi Knjeginjića nisu slučajni – ciljaju da provociraju, šire strah i minimiziraju zločine.
Gdje je crvena linija?
Ostaje pitanje: dokle će sistem šutjeti pred javnim prijetnjama koje dolaze od presuđenih zločinaca? Ako niko ne reaguje na Knjeginjićevo divljanje na mrežama, šta to poručuje žrtvama rata, preživjelima logora i njihovim porodicama?
Duraković i Musić poručuju da neće odustati, i da će koristiti sva zakonska sredstva da Knjeginjića dovedu pred lice pravde. No, javnost – i naročito nadležne institucije – moraju se zapitati: je li Bosna i Hercegovina zaista država prava ako osuđeni ratni zločinci slobodno prijete, a reakcije izostaju?
