Šta stoji iza naglog otkazivanja Trump–Putin sastanka..

Prekretnica u odnosima Trumpa i Putina: Memorandum iz Moskve izazvao bijes američkog predsjednika..

Najnovija prekretnica u odnosima između predsjednika SAD Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina označena je naglim otkazivanjem samita u Budimpešti, koji je trebao da se održi samo sedam dana nakon Trumpove izjave da neće Ukrajini dostaviti rakete dugog dometa Tomahawk.

Prema pisanju Financial Timesa, razlog odustajanja od sastanka krije se u sadržaju memoranduma koji je iz Moskve stigao u Washington. U dokumentu, ruska strana postavila je maksimalističke zahtjeve, ističući da mir može biti postignut jedino rješavanjem “temeljnih uzroka” sukoba. Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov ranije je tvrdio da je Ukrajina u “čvrstom zagrljaju nacista”, što je dodatno zaoštrilo ton pregovora.

Tri izvora za FT potvrdila su da je nakon dolaska memoranduma uslijedio napet telefonski razgovor između najviših diplomata SAD i Rusije, Marca Rubia i Sergeja Lavrova. Izvori navode da je kasniji sastanak Trumpa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prošao u dramatičnom tonu: Trump je navodno dernjao, bacao papire s kartom Ukrajine i povikao: “Dosta mi je!”

U memorandumu su se, između ostalog, tražili teritorijalni ustupci, drastično smanjenje ukrajinske vojske i garancija da Ukrajina nikada neće ući u NATO. Nakon razgovora Rubia i Lavrova, Rubio je prenio Trumpu zaključak da Rusija jednostavno ne pokazuje volju za iskrenim pregovorima, što je izazvalo Trumpov bijes.

Ipak, Trump ostaje otvoren za pregovore, ali pod uslovom da Rusija pokaže stvarnu spremnost na kompromis. Iako je 16. oktobra imao “produktivni” telefonski razgovor s Putinom, Trumpa je iznerviralo hvaljenje ruskih vojnih uspjeha kod Kupjanska i rijeke Oskil, gdje su ruske snage ponovno zauzele strateške pozicije nakon prethodnog gubitka u kontraofanzivi ukrajinske vojske.

Situacija u Ukrajini ostaje napeta, a američko posredovanje u pregovorima i dalje stagnira. Rusija, s druge strane, krivicu za izostanak dogovora prebacuje na Evropu i Ukrajinu, dok se svi uključeni akteri nadaju da će sukob ipak biti riješen diplomatskim putem.