Trump kritikovao, Izrael odgovorio – gradnjom još 1.300 stanova: Palestina gubi tlo pod nogama
Izrael je i zvanično dao zeleno svjetlo za izgradnju 1.300 novih stambenih jedinica južno od okupiranog Istočnog Jerusalema, u zoni naselja Gush Etzion — jednom od najosjetljivijih područja izraelsko-palestinskog sukoba. Odluka Specijalnog odbora za planiranje i izgradnju, donesena jednoglasno, izazvala je burne reakcije širom svijeta, jer dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica sve snažnije osuđuje izraelsku politiku širenja naselja.
Prema izvještajima izraelskog Kanala 14, projekat nije ograničen samo na stanogradnju. Plan obuhvata škole, parkove, komercijalne objekte i javne institucije — čime se jasno pokazuje da je riječ o sveobuhvatnom urbanističkom planu koji ide ka trajnoj integraciji okupiranih teritorija u izraelski administrativni sistem.
Ova odluka dolazi manje od sedmicu dana nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump kritikovao izraelsku politiku naseljavanja, ističući da takvi potezi „štete mirovnim naporima u regionu“. Ipak, Tel Aviv ne pokazuje namjeru da mijenja kurs. Zvaničnici poručuju da se radi o „odgovoru na demografske potrebe stanovništva“, dok analitičari upozoravaju da je riječ o politički motivisanom potezu koji će dodatno zakomplikovati odnose s Palestincima.
Strategija iza gradnje
Naselje Gush Etzion nije slučajno odabrano. Smješteno između Betlehema i Hebrona, ono već decenijama ima strateški značaj za izraelsku kontrolu južnog dijela Jerusalema. Najveći razvoj planiran je u sektoru Har HaRusim, južno od Alon Shvuta, što analitičari tumače kao korak ka potpunom razbijanju teritorijalne povezanosti palestinskih naselja.
Regionalno vijeće Gush Etziona pozdravilo je odluku, nazivajući je „istorijskom“ i „neophodnom za sigurnost zajednice“. S druge strane, palestinske vlasti oštro su reagovale, upozoravajući da se radi o „novom činu aneksije“ koji podriva sve izglede za mirovne pregovore.
Reakcije i posljedice
Izrael se već decenijama suočava s optužbama da planski mijenja demografsku sliku okupiranih teritorija. Danas na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu živi više od 700.000 izraelskih doseljenika, uprkos činjenici da međunarodno pravo takvu gradnju smatra nezakonitom. Međutim, do sada nijedna velika sila nije ozbiljno sankcionisala Tel Aviv zbog nastavka politike naseljavanja.
Politički posmatrači ocjenjuju da izraelske vlasti ovim potezom „testiraju granice“ međunarodne tolerancije, svjesne da je globalna pažnja trenutno usmjerena na druge krize. Za Palestince, međutim, svaka nova građevinska dozvola znači manje prostora za mirno rješenje i još jednu prepreku ka samostalnoj državi.
U kontekstu rastućih tenzija i sve češćih oružanih incidenata na Zapadnoj obali, najnoviji izraelski projekat mogao bi postati nova tačka zapaljenja u regionu koji već decenijama ne poznaje mir.
