ZAŠTITIMO MLADE OD TUĐIH ZLOČINA”: Škrijelj traži novu budućnost za Srbiju!

Uoči 30. godišnjice genocida u Srebrenici, a godinu dana nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid, u srpskom parlamentu pojavila se historijska inicijativa. Poslanički klub koji okuplja Stranku demokratske akcije (SDA) Sandžaka, Pokret slobodnih građana (PSG) i Partiju za demokratsko djelovanje (PDD) predložio je donošenje rezolucije koja bi značila priznanje genocida u Srebrenici i suočavanje Srbije sa vlastitom prošlošću.

Tim povodom, novinari Slobodne Bosne razgovarali su sa Ahmedinom Škrijeljem, narodnim poslanikom i generalnim sekretarom SDA Sandžaka, koji je otvoreno govorio o političkoj, pravnoj i društvenoj važnosti ove inicijative, ali i dubokoj krizi svijesti u Srbiji kada je riječ o zločinima iz devedesetih.

“Priznanje genocida je obaveza, ne izbor”
„Priznavanje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici nije čin dobre volje – to je pravna i politička obaveza Srbije. To je jasno utvrđeno presudama Međunarodnog suda pravde, Haškog tribunala i Rezolucijom UN-a“, istakao je Škrijelj.

On dodaje da bez priznanja istine nema ni mira, ni povjerenja: „Traganje za pravdom nije osveta. To je preduslov za stabilan i trajan mir. Ovo je šansa da Srbija krene putem ozdravljenja, pomirenja i moralne obnove. Mladi ljudi, čije ruke nisu krvave, ne smiju nositi teret zločina koji nisu počinili.“

Srbija kao “zarobljena država”
Na pitanje o šansama da ova rezolucija zaživi u Skupštini, Škrijelj odgovara s dozom realizma, ali i nade.

„Srbija je danas zarobljena država. Paralelne strukture, promotori velikosrpske politike, i dalje dominiraju sistemom. Umjesto suočavanja s istinom, ratni zločinci se glorificiraju, a mržnja institucionalizira,“ kaže on.

Ipak, nije sve crno: „Vidim nadu u studentima, slobodnim intelektualcima, buntovnicima i opozicionarima koji ne okreću glavu. Oni žele da Srbija bude društvo koje poštuje istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo.“

“Obrazovanje mora učiti istini”
Škrijelj je posebno ukazao na važnost obrazovanja: „Obrazovni sistem mora prestati biti alat za zamagljivanje istine. U našoj rezoluciji jasno piše: Srbija mora razviti obrazovne programe koji će učiti o posljedicama genocida, ratnih zločina i etničkog čišćenja.“

Prema njegovim riječima, istina mora postati temelj budućeg društva: „Samo obrazovani i svjesni građani mogu spriječiti ponavljanje historijskih tragedija.“

Krivične sankcije za negiranje genocida – civilizacijski minimum
Još jedna ključna tačka prijedloga je kriminalizacija negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca.

„Država koja nije spriječila genocid, a mogla je – i koja nije kaznila odgovorne, a mogla je – ima moralnu i pravnu obavezu da spriječi dalje negiranje i uvrede prema žrtvama,“ kazao je Škrijelj.

Dodaje da ovakvi zakoni ne znače napad na slobodu govora, već zaštitu dostojanstva žrtava i temeljne vrijednosti civilizacije.

“Vučićev režim je najveća prepreka pomirenju”
Na pitanje o političkoj atmosferi u Srbiji i spremnosti vlasti da prihvati ovakav prijedlog, Škrijelj nije imao dileme:

„Vučićev režim je glavni kamen spoticanja svakoj pomirbi. On gradi vlast na revizionizmu, strahu i kontroli. No, narod sve glasnije traži promjenu – ne samo političku, već vrijednosnu.“

Za kraj, poručuje: „SDA Sandžaka neće odustati. Nastavit ćemo se boriti za otvoreno, demokratsko i pravedno društvo. Za Srbiju u kojoj će i bošnjački narod i Sandžak biti priznati, poštovani i ravnopravni.“

U vremenu kada istina i odgovornost znače razliku između civilizacije i barbarstva, ova inicijativa možda je prva prava prilika za Srbiju da zatvori najmračnije poglavlje svoje prošlosti – ali samo ako bude imala snage da u njega prvo pogleda.

(Piše: S. Hodžić / Slobodna Bosna)