Zašto Dodiku niko ništa ne može?
Zašto Dodikove uvrede i govor mržnje prolaze bez kazne? Država šuti, podjele rastu..
U Bosni i Hercegovini posljednjih dana ponovo se otvara pitanje granica političkog govora i odgovornosti onih koji imaju moć. Izjave Milorada Dodika, lidera SNSD-a, u kojima Bošnjake uporno naziva isključivo „muslimanima“, izazvale su snažne reakcije dijela javnosti, ali ne i institucija. Dok se uvrede gomilaju, pravosuđe ostaje nijemo, a građani se s pravom pitaju – zašto takav govor prolazi nekažnjeno?
Dodikova retorika nije nova, ali je u posljednje vrijeme dobila dodatno oštriji ton. Svođenjem cijelog naroda na vjersku oznaku, on ne samo da vrijeđa identitet Bošnjaka, već svjesno produbljuje etničke i vjerske podjele. Sagovornici iz pravne i medijske zajednice upozoravaju da je riječ o klasičnom primjeru govora mržnje, koji je jasno zabranjen zakonima Bosne i Hercegovine, ali i međunarodnim konvencijama koje je država potpisala.
Bivši predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović upozorava da je ovakva retorika odavno izašla iz okvira političkog neslaganja. Prema njegovim riječima, riječnik koji koristi Dodik opasno podsjeća na ideologije koje su Evropu već jednom gurnule u katastrofu, te zahtijeva hitnu reakciju Tužilaštva. Međutim, reakcije nema.
Dodatnu zabrinutost izazvale su Dodikove izjave tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je Bošnjake povezao s historijskim zločinima i ekstremizmom. Pravnici i novinari ističu da takve tvrdnje nisu samo politička propaganda, već direktno targetiranje jednog naroda, s potencijalno ozbiljnim posljedicama.
Analitičari smatraju da Dodik koristi promjene na međunarodnoj političkoj sceni i svoje veze u inostranstvu kako bi se predstavio kao navodna žrtva i zaštitnik ugroženih, dok istovremeno širi narative koji destabilizuju multietničko društvo. Pasivnost pravosuđa, upozoravaju, šalje poruku da su zakoni selektivni i da za politički moćne ne važe ista pravila.
Novinarka Azra Husarić Omerović naglašava da ovakav govor ne ugrožava samo Bošnjake, već cijelo društvo, jer normalizuje mržnju i otvara prostor za nasilje.
Kako se izbori približavaju, strah je da će retorika postajati još agresivnija. Izostanak institucionalne reakcije ostavlja utisak da je pojedinac jači od države. Ako se govor mržnje nastavi tolerisati, cijenu neće platiti samo jedna zajednica, već cijela Bosna i Hercegovina.
Izvor informacije: Vijesti.ba
