HRVATSKA U PROBLEMIMA: Zašto strani radnici sve više biraju Dubai umjesto hrvatske obale?
Sezona turizma u Hrvatskoj službeno je započela uskrsnim vikendom, kada je zabilježen dolazak oko 165 hiljada gostiju, što znači da je turistička industrija već u punom jeku.
Iako turizam i dalje ostaje ključna privredna grana, zemlja se suočava s ozbiljnim problemima na tržištu rada. Naime, domaće stanovništvo ne može zadovoljiti potrebe za radnom snagom, što uzrokuje kontinuirani rast broja stranih radnika u zemlji.
Rastući udio stranih radnika
Prošle godine, tijekom glavne turističke sezone, u Hrvatskoj je bilo zaposleno oko 70 hiljada sezonaca, od kojih je čak 80 posto činilo strane radnike. Stručnjaci predviđaju da će udio stranaca u domaćoj radnoj snazi nastaviti rasti, a prema procjenama, do 2030. godine Hrvatska bi mogla imati čak pola miliona stranih radnika.
Ovo predviđanje znači da će Hrvatska postati još ovisnija o radnoj snazi iz drugih zemalja, a posebice u sektorima poput ugostiteljstva, turizma i usluga.
Najviše radnih dozvola za Bosance i Nepalce
Prema podacima iz prošle godine, najviše dozvola za boravak i rad izdato je državljanima Bosne i Hercegovine (38.100), odmah iza njih su Nepalci (35.635), dok su Srbi (gotovo 28 hiljada), Indijci (oko 20 hiljada) te Filipinci i Makedonci (oko 15 hiljada) zauzimali sljedeća mjesta.
Ove brojke predstavljaju značajan porast u odnosu na 2023. godinu, kada je broj državljana BiH bio manji za čak 10 hiljada, dok su tada na drugom mjestu bili Srbi s oko 24 hiljade dozvola, a Nepalci su zauzimali tek treće mjesto sa “samo” 23 hiljade radnih dozvola.
Nepalci preuzimaju primat
Podaci također ukazuju na značajan porast broja radnika iz Nepala. U godini dana, broj Nepalaca koji dolaze na rad u Hrvatsku porastao je za čak 55 posto, dok je broj Bosanaca porastao za 36 posto. Ako se trend nastavi, predviđa se da će Nepalci do kraja ove godine postati najbrojnija skupina stranih radnika u Hrvatskoj.
Samo u prva tri mjeseca 2025. godine, u Hrvatsku je stiglo više od 12 hiljada Nepalaca, dok je broj Bosanaca bio znatno manji – 9,4 hiljade. Interesantno je da su srpski državljani pali na četvrto mjesto, a Filipinci su ih prestigli za tačno 100 radnika.
Uticaj na ljetnu sezonu
Do 31. ožujka 2025. godine izdano je ukupno 53.662 dozvole za boravak i rad, od čega na turizam otpada 15.870 dozvola. Ove brojke jasno ukazuju na to da će broj radnika iz trećih zemalja, koji nemaju iskustva u radu s hrvatskim jezikom, biti veći nego ikad.
To će nesumnjivo imati utjecaj na kvalitetu usluga tijekom ljetne turističke sezone, posebice u područjima s velikim turističkim prometom, gdje su jezične barijere sve izraženije.
Smanjeni interes iz BiH za rad u Hrvatskoj
Iako interes za rad u Hrvatskoj i dalje postoji, u Bosni i Hercegovini primjetno opada broj kandidata koji su voljni preseliti na rad u Hrvatsku. Agencije poput Job Journey iz BiH izvještavaju da je broj prijavljenih kandidata manji nego prethodnih godina.
Ipak, još uvijek je moguće zadovoljiti trenutnu potražnju za radnicima, i to uglavnom na pozicijama konobara i sobarica. Međutim, ove godine sve više radnih mjesta popunjavaju radnici iz Nepala, Indije i drugih zemalja izvan Balkana.
“Interes za rad u Hrvatskoj opao je, ali i dalje uspijevamo ispuniti potražnju”, rekli su iz Job Journeyja. Zanimljivo je da je popularnost radnih mjesta na obali, poput Splita, Šibenika i Trogira, u porastu, dok interes za gradovima unutar kopna opada.
Radnici odlaze u Dubai
Osim Hrvatske, radnici iz Bosne i Hercegovine sve više traže prilike za zapošljavanje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje mogu ostvariti veće zarade nego u Hrvatskoj.
Dubai je postao popularno odredište, zbog visokih plaća i povoljnijih radnih uvjeta, no prednost Hrvatske i dalje ostaje u njezinoj geografskoj blizini, sličnosti jezika i kulture, što olakšava prilagodbu radnicima iz BiH i drugih balkanskih zemalja.
Plaće i radni uvjeti
Plaće koje strani radnici mogu očekivati u Hrvatskoj variraju ovisno o poziciji. Konobari mogu zaraditi oko 1.200 eura mjesečno, sobarice 1.000 eura i više, dok kuhari mogu zaraditi i do 2.000 eura, pa čak i više, ovisno o iskustvu i lokaciji.
S obzirom na to da mnoge zemlje jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu, suočavaju s visokom nezaposlenošću i niskim plaćama, radnici iz tih zemalja često traže bolje prilike u Hrvatskoj. Iako hrvatsko tržište rada nije tako veliko kao ona u zapadnoj Europi, nudi bolje plaće i radne uvjete u odnosu na matične zemlje.
