Zovko uzvratila nakon poruke SAD-a: “To bi bio najveći fijasko u najodlučnijem trenutku za BiH”
Nakon što se američka ambasada u Bosni i Hercegovini oglasila povodom nepostizanja dogovora na dvodnevnoj sjednici Vijeća za provedbu mira (PIC) o izboru novog visokog predstavnika, uslijedila je i politička reakcija iz Evropskog parlamenta.
Sjedinjene Američke Države su u svom saopćenju izrazile razočaranje što nije postignut konsenzus o kandidatu za poziciju visokog predstavnika u BiH, navodeći da su evropske podjele blokirale proces i spriječile imenovanje koje bi, kako su poručili, trebalo donijeti stabilnost zemlji.
U saopćenju američke ambasade navedeno je i da SAD „primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus“, uz upozorenje da bi takav razvoj događaja mogao dovesti do preispitivanja njihove uloge u međunarodnom prisustvu u BiH.
Zovko: “BiH ne smije ostati žrtva neslaganja”
Na ove poruke reagovala je HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko, koja je kritikovala izostanak dogovora i upozorila na moguće posljedice po evropski put Bosne i Hercegovine.
„Nadam se da ovo neslaganje i nedostatak konsenzusa nisu bili rezultat ličnih ambicija pojedinih kandidata, nego stvarne želje da se BiH učini suverenijom i odgovornijom državom“, poručila je Zovko.
Ona je dodala da bi, u suprotnom, ovakav ishod predstavljao “najveći fijasko u najodlučnijem trenutku za proširenje Zapadnog Balkana”, upozoravajući da bi Bosna i Hercegovina mogla ostati “žrtva unutrašnjih i međunarodnih neslaganja”.
Poruka o evropskom putu BiH
Zovko je istakla i da je otvaranje pregovora s Evropskom unijom jedini način da se, kako kaže, građanima BiH nadoknade izgubljene prilike i ubrza reformski proces.
Time je dodatno naglašena politička napetost između međunarodnih aktera uključenih u pitanje BiH, posebno u trenutku kada se raspravlja o budućnosti institucije visokog predstavnika i širem okviru međunarodnog prisustva u zemlji.
Neslaganja oko PIC-a
Podsjećamo, Vijeće za provedbu mira (PIC) nije uspjelo postići dogovor o novom visokom predstavniku, iako je američka strana podržavala italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija kao kandidata za tu funkciju.
Neuspjeh da se postigne konsenzus ponovo je otvorio pitanje jedinstva zapadnih partnera u BiH, ali i budućeg modela međunarodne uprave u zemlji koja i dalje ostaje pod snažnim međunarodnim nadzorom.
