Kardiolog upozorava: Hrana s dugim rokom trajanja može skratiti vaš život

Nije najopasnije ono što pojedemo jednom za praznik. Problem je ono što jedemo svaki dan, “usput”, iz kesice, kutije, zamrzivača ili drive-thru prozora.

Kardiovaskularni hirurg dr. Jeremy London upozorio je da je ultraprerađena hrana jedan od najvećih neprijatelja savremenog zdravlja. To su proizvodi koji su industrijski napravljeni da budu ukusni, jeftini, brzi i da dugo traju, ali često imaju malo stvarne nutritivne vrijednosti. U tu grupu spadaju mnoge grickalice, gazirani sokovi, brza hrana, gotova smrznuta jela, slatkiši, industrijski keksi, neke proteinske pločice i proizvodi puni aditiva, aroma, boja i zaslađivača.

Što duži rok trajanja, to veći problem
Dr. London je svoju poruku sažeo vrlo narodski: što hrana duže može stajati na polici, to manje liči na pravu hranu. Naravno, nije svaka namirnica s rokom trajanja otrov, niti treba paničiti zbog jednog keksa ili gotovog obroka. Problem nastaje kada takva hrana postane osnova svakodnevne ishrane.

Ultraprerađena hrana se često pravi tako da nas tjera da jedemo više nego što nam treba. Slano, slatko, masno, mekano, hrskavo – sve je podešeno da mozak kaže: “Daj još.” A tijelo poslije plaća račun.
Prema tekstu Večernjeg lista, London upozorava da ovakva hrana može remetiti metabolizam šećera, povećavati trigliceride, podsticati upale u tijelu i loše utjecati na crijevni mikrobiom.

Nije samo priča jednog doktora
Ovo upozorenje nije samo nečije mišljenje s društvenih mreža. Velika serija radova objavljena u časopisu The Lancet upozorila je da je visok unos ultraprerađene hrane povezan s većim rizikom od hroničnih bolesti i ranije smrti. U pregledu 104 dugoročne studije, 92 su našle povezanost između prehrane bogate ultraprerađenom hranom i većeg rizika od barem jednog lošeg zdravstvenog ishoda.

Važno je reći: povezanost ne znači uvijek direktan dokaz da jedna stvar sama uzrokuje drugu, ali signal je dovoljno ozbiljan da ga ne treba ignorisati.

Svjetska zdravstvena organizacija za Evropu ranije je upozorila da četiri velike grupe industrijskih proizvoda — duhan, alkohol, ultraprerađena hrana i fosilna goriva — zajedno učestvuju u ogromnom broju preuranjenih smrti u evropskoj regiji.

Zato tvrdnja da je ova hrana “gora od pušenja” može zvučati pretjerano ako se shvati bukvalno. Pušenje ostaje jedan od najjasnije dokazanih ubica. Ali poruka je jasna: ultraprerađena hrana je postala toliko prisutna da štetu ne pravi jednom čovjeku, nego cijelim društvima.

Šta jesti umjesto toga?

Stručnjaci najčešće savjetuju povratak jednostavnoj hrani: povrće, voće, grah, leća, integralne žitarice, riba, orašasti plodovi, sjemenke, jaja, jogurt bez mnogo dodataka i domaća jela od osnovnih namirnica. Britanska fondacija za srce objašnjava da ultraprerađena hrana često sadrži mnogo soli, šećera i zasićenih masti, a istovremeno iz ishrane istiskuje korisnije namirnice.

Narodski rečeno: ako ne znaš šta pola sastojaka znači, ako proizvod ima rok trajanja kao mali kućanski aparat i ako ga možeš pojesti pola pakovanja a da ne osjetiš sitost — tu treba upaliti alarm.
Kratak komentar

Ne treba živjeti u strahu od hrane. Ali treba prestati lagati sebe da je sve isto. Nije isto pojesti krompir, grah i salatu, i pojesti kesu grickalica, gazirani sok i gotov obrok pun aditiva.
Najopasnija hrana nije ona koju pojedemo jednom, nego ona koja nam se tiho uvuče u svaki dan.

Izvori: Večernji list, The Lancet, WHO Europe, British Heart Foundation