Velika DNK studija uzdrmala Balkan: Albanci imaju duboke korijene na zapadnom Balkanu

Jesu li Albanci starosjedioci Balkana? Nova studija otvorila staru raspravu

DNK studija o Albancima: Balkan opet broji krvna zrnca, a nauka govori nešto pametnije

Na Balkanu, čim se spomenu porijeklo, Iliri, stari narodi i genetika, odmah krene poznata priča: “Mi smo prvi”, “vi ste došli kasnije”, “ovo je naše”, “ono je vaše”. Kao da će nekome plata porasti ako dokaže da mu je pradjed hodao ovuda prije tuđeg pradjeda.

Ali nova velika DNK studija o porijeklu Albanaca ipak jeste zanimljiva. Ne zato da bi neko mahao njom kao zastavom, nego zato što pokazuje da je historija ovog prostora mnogo dublja i komplikovanija nego što je političari vole predstaviti.

Prema pisanju Jabuka.tv, istraživanje je pokazalo da današnji Albanci u velikoj mjeri potiču od drevnog stanovništva zapadnog Balkana, a studija objavljena u Nature Human Behaviour navodi da su istraživači analizirali više od 6.000 drevnih genoma iz zapadne Euroazije i 74 nova uzorka današnjih etničkih Albanaca.

Nije ovo utakmica ko je stariji

Najlakše bi bilo sad od ovoga napraviti balkansku galamu: Albanci su najstariji, drugi nisu, jedni su starosjedioci, drugi su došljaci. Ali to bi bilo pogrešno i glupo. Genetika ne radi tako jednostavno.

Ona može pokazati tragove porijekla, miješanja, seoba i kontinuiteta. Ali ne može reći ko danas ima veće pravo da živi negdje, niti može jednom narodu dati veću vrijednost od drugog.

Studija navodi da današnji Albanci većinom potiču od paleobalkanske grupe koja je još oko 800–900. godine imala genetski profil sličan mnogim današnjim Albancima. Također se spominje i istočnoevropski, odnosno slavenski genetski utjecaj od oko 10 do 20 posto.

Narodski rečeno: ljudi su se ovdje miješali, selili, ženili, ratovali, trgovali, bježali i vraćali. Niko na Balkanu nije pao s neba čist kao kap rose. Svi smo mi od nekoga, s nekim i kroz nekoga nastajali.

Planine su čuvale ono što ravnica nije mogla

Jedan od zanimljivih dijelova priče jeste tvrdnja da su preci Albanaca sačuvali više starog zapadnobalkanskog nasljeđa zato što su živjeli u teško pristupačnim planinskim krajevima.

Jabuka.tv piše da se kao važan prostor spominju sjeverna Albanija, jugozapad Kosova i dijelovi Sjeverne Makedonije.

To ima logike i bez velike nauke. Ko živi u planini, njega teže pregazi svaka vojska, svaka vlast i svaka nova moda. Planina zna sakriti jezik, običaj, porodicu i pamćenje. Dok se po ravnicama smjenjuju carstva, po brdima ljudi često tvrdoglavo čuvaju svoje.

Ali opet, oprez: ovo ne znači da je historija riješena jednom zauvijek.

Nauka se razvija. Sutra može doći nova studija, novi uzorci, nova objašnjenja. Pametan čovjek čita, uči i ne pretvara svaku rečenicu u nacionalni megafon.
Balkan bi morao naučiti lekciju
Najveća poruka ove studije nije: “jedni su bolji od drugih”. Najveća poruka je: svi smo stariji i izmiješaniji nego što mislimo.

Albanci imaju duboke korijene na zapadnom Balkanu. To je važno i zanimljivo. Ali isto tako, drugi narodi ovog prostora imaju svoje slojeve, svoje tragove i svoju historiju. Problem nastaje kad se nauka pretvori u oružje za svađu.

Jer šta vrijedi čovjeku da mu je porijeklo staro hiljadama godina ako danas živi kao podstanar kod vlastite bijede? Šta vrijedi priča o Ilirima, Slavenima, Rimljanima i starim plemenima ako nam djeca odlaze u Njemačku, a mi se i dalje svađamo ko je prvi došao na brdo?

Balkan ne propada zato što ne zna dovoljno o prošlosti. Balkan propada zato što iz prošlosti stalno uzima ono što ga svađa, a preskače ono što bi ga moglo opametiti.

Izvor: Jabuka.tv, Nature Human Behaviour
Napomena: Genetsko porijeklo ne smije se koristiti za vrijeđanje, svojatanje teritorija ili dokazivanje da je jedan narod “vredniji” od drugog.