Gorivo u Americi skočilo, Trump sada gasi požar porezom
Kad cijena goriva ode gore, politika odmah siđe među običan narod. Nema tu velikih govora o strategiji, geopolitici i velikim planovima. Čovjek dođe na pumpu, pogleda brojke i sve mu bude jasno. U Americi je prosječna cijena benzina 11. maja 2026. došla na 4,52 dolara po galonu, prema podacima AAA. To je dovoljno da se upali politički alarm, posebno u zemlji gdje je auto svakodnevna potreba, a ne luksuz.
Trumpova administracija sada razmatra suspenziju federalnog poreza na benzin. Američki ministar energetike Chris Wright rekao je da su “otvoreni za sve ideje” koje mogu sniziti cijene za potrošače i firme. Taj porez iznosi 18,4 centa po galonu benzina, dok je za dizel 24,4 centa. Ali tu odmah dolazi hladan tuš: predsjednik to ne može sam ukinuti. Za suspenziju je potreban Kongres.
Kad rat udari po pumpama
Glavni problem nije samo porez. Problem je širi. Cijene goriva skaču zbog rata s Iranom, poremećaja na tržištu nafte i straha oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi ogroman dio svjetske energije. AP navodi da su visoke cijene direktno povezane s iranskom krizom i globalnim tržišnim potresima.
Administracija je već pokušala ublažiti udar. Prema Indexu, korištene su strateške rezerve nafte, prilagođeni su propisi EPA za ljetne mješavine benzina, a od rafinerija je zatraženo da skrate redovne radove na održavanju kako proizvodnja ne bi stajala. Ali ni ministar Wright nije htio obećati kada bi cijene mogle ozbiljnije pasti.
To znači jedno: vlast zna da narod pritiska cijena, ali nema čarobni prekidač.
Porez se može ukinuti, ali račun negdje mora doći
Na papiru, ukidanje poreza zvuči kao spas. Skinete 18,4 centa po galonu i narod odmah lakše diše. Ali nije sve tako jednostavno. Taj porez puni fondove za ceste i infrastrukturu. EIA navodi da je federalni porez na benzin na nivou od 18,4 centa još od 1993. godine i da se ne prilagođava inflaciji.
Drugim riječima, ako ga ukineš, vozači možda kratkoročno plate manje. Ali država gubi novac za puteve. A onda se pitanje samo premjesti: nećeš platiti na pumpi, ali ćeš možda platiti kroz budžet, zaduženje ili lošije ceste.
To je kao kad domaćin kaže: “Nećemo danas platiti račun za struju, lakše ćemo disati.” Hoćeš danas. Ali račun neće nestati. Samo će doći kasnije, možda još veći.
Najpoštenije rečeno: Trumpov potez može malo pomoći građanima, ali ne rješava glavni problem. Ako rat i dalje diže cijenu nafte, 18 centi manje neće promijeniti stvarnost. To je flaster na ranu koja krvari zbog mnogo većeg sukoba.
I zato ova priča nije samo o benzinu. Ovo je priča o tome kako običan narod uvijek prvi osjeti svjetske krize. Političari se nadmudruju, ratovi se vode hiljadama kilometara daleko, a čovjek na pumpi plaća cijenu kao da je lično sjedio za pregovaračkim stolom.
Napomena: Suspenzija federalnog poreza na benzin još nije gotova odluka. Za takav potez potrebna je podrška Kongresa.
Izvori: Index.hr, AP, Reuters, AAA, EIA, WSJ.
