Rusija negira odgovornost za udar u Rumunjskoj: “Nema dokaza da su naši dronovi letjeli iznad Europe”
Nakon što je pad drona na stambenu zgradu u rumunjskom gradu Galați izazvao ozbiljnu uzbunu u NATO-u, stigla je i prva reakcija iz Moskve. Rusija odbacuje sve optužbe i tvrdi da nema nikakvih dokaza da su ruski dronovi uopće letjeli iznad teritorija država Europske unije, prenosi Jutarnji.hr..
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da su optužbe “potpuno neutemeljene” i da nitko nije pokazao konkretne materijale ili dokaze koji bi potvrdili rusku odgovornost.
Ipak, u Rumunjskoj mnogi više ne vjeruju da se ovakvi incidenti mogu nazivati slučajnošću. Posebno jer se napad dogodio vrlo blizu ukrajinske granice, usred pojačanih ruskih udara na ukrajinsku infrastrukturu.
NATO podigao borbene avione
Situacija je dodatno eskalirala nakon što je Rumunjska aktivirala hitne sigurnosne procedure. Podignuti su F-16 avioni, stanovnici pograničnih područja upozoreni su da potraže sklonište, a rumunjske vlasti incident su opisale kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odmah je reagirao porukom da će Savez braniti “svaki pedalj svog teritorija”, što pokazuje koliko je situacija osjetljiva.
Ovakvi incidenti posebno plaše istočne članice NATO-a jer podsjećaju koliko je rat u Ukrajini opasno blizu granicama Saveza. Jedna pogrešna procjena, tehnička greška ili zalutali projektil mogu izazvati mnogo veću krizu nego što itko želi priznati.
Incident koji je uzdrmao NATO: ruski dron pao na stambenu zgradu
Rumunjska traži jaču zaštitu
Bukurešt je zbog svega pozvao ruskog ambasadora na razgovor i zatražio dodatno jačanje obrane od dronova. U političkom vrhu zemlje već se govori da Rumunjska mora ozbiljnije zaštititi svoju granicu prema Ukrajini.
Međutim, dio vojnih analitičara upozorava da ne treba odmah govoriti o direktnom ruskom napadu na NATO članicu. Pojedini stručnjaci smatraju da je dron mogao biti preusmjeren tokom ukrajinske protuzračne obrane ili da je jednostavno izgubio kontrolu tokom napada na ciljeve u Ukrajini.
Ali čak i ako nije riječ o namjernom udaru, problem ostaje isti — rat se sve više prelijeva preko granica Ukrajine.
I upravo tu leži najveći strah Europe.
Koliko još ovakvih “slučajnih” incidenata može proći prije nego što jedna strana reagira mnogo agresivnije?
I može li NATO dugoročno ostati po strani ako se napadi nastave približavati njegovim granicama?
