RAT KOJI JE PROMIJENIO SVIJET: Oružje nikada nije pronađeno, a Irak i danas plaća cijenu
Invazija na Irak 2003. godine ostaje jedan od najkontroverznijih vojnih poteza modernog doba. Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici pokrenuli su rat tvrdeći da režim Sadama Huseina posjeduje oružje za masovno uništenje i predstavlja neposrednu prijetnju međunarodnoj sigurnosti.
Godinama kasnije pokazalo se da aktivne zalihe takvog oružja nisu pronađene. Upravo ta činjenica postala je jedna od najvećih političkih kontroverzi 21. stoljeća i ozbiljno narušila povjerenje javnosti u obrazloženja koja su prethodila invaziji.
OD OBEĆANJA DO RAZORENE ZEMLJE
Američka administracija tvrdila je da će invazija donijeti sigurnost, demokratiju i stabilnost. Umjesto toga, Irak je godinama bio poprište krvavih sukoba, terorističkih napada, sektaškog nasilja i političkog haosa.
Stotine hiljada ljudi izgubile su život, milioni su napustili svoje domove, a infrastruktura zemlje pretrpjela je ogromna razaranja. Posljedice rata osjećaju se i danas, više od dvije decenije kasnije.
Dodatni udar na ugled Sjedinjenih Država predstavljali su slučajevi poput zlostavljanja zatvorenika u Abu Ghraibu i ubistava civila u Hadithi. Fotografije i izvještaji koji su tada obišli svijet izazvali su međunarodnu osudu i otvorili ozbiljna pitanja o odgovornosti tokom rata.
PRIZNATE GREŠKE, ALI POSLJEDICE OSTAJU
Brojni američki i britanski zvaničnici kasnije su priznali ozbiljne propuste u obavještajnim procjenama koje su korištene kao opravdanje za invaziju. Britanska Chilcot istraga zaključila je da vojna intervencija nije bila posljednja opcija i da prijetnja iz Iraka nije bila predstavljena na način koji su dokazi opravdavali.
Ipak, priznanja nisu mogla vratiti izgubljene živote niti obnoviti razorene gradove.
Mnogi analitičari smatraju da je upravo rat u Iraku otvorio prostor za dugogodišnju nestabilnost Bliskog istoka i kasniji uspon ekstremističkih organizacija, uključujući tzv. Islamsku državu (ISIS).
KO SNOSI ODGOVORNOST?
Rat u Iraku ostavio je pitanje koje ni danas nema jedinstven odgovor: kako je moguće da je pokrenuta jedna od najvećih vojnih intervencija ovog stoljeća na osnovu tvrdnji koje se nisu potvrdile?
Bez obzira na različita politička tumačenja, ostaje činjenica da aktivno oružje za masovno uništenje nije pronađeno, da su milioni ljudi platili ogromnu cijenu i da posljedice tog rata i danas oblikuju Bliski istok.
Historija će nastaviti raspravljati o političkim odlukama koje su dovele do invazije. Za iračke porodice, međutim, rat nije samo dio historije, već stvarnost čije posljedice osjećaju i danas.
Izvor: Iraq Survey Group, Chilcot Inquiry, Reuters, Associated Press
