ČANAK TVRDI DA DOČEK MLADIĆA OTVARA PITANJE ODGOVORNOSTI SRBIJE: Ali njegova tvrdnja o novoj tužbi BiH pravno nije tako jednostavna
Nenad Čanak, bivši lider Lige socijaldemokrata Vojvodine, žestoko je kritikovao državne počasti koje su u Srbiji pratile povratak tijela Ratka Mladića. Posebno je odjeknula njegova tvrdnja da Bosna i Hercegovina sada ima osnov da Srbiju tuži za ratnu štetu. Međutim, koliko god politički snažno zvučala, ta tvrdnja zahtijeva ozbiljnu pravnu ogradu.
Gostujući na N1, Čanak je način na koji je Mladićevo tijelo dopremljeno u Srbiju povezao sa širim pitanjem odnosa zvaničnog Beograda prema ratovima devedesetih.
„Od kada je leš Ratka Mladića u Srbiji, Bosna i Hercegovina bez ikakvog problema može da tuži međunarodnim organima pravde Srbiju za ratnu štetu u Bosni i Hercegovini. Jer više, jači dokaz da je Srbija učestvovala u ratu i bila agresor u Bosni i Hercegovini ne treba“, rekao je Čanak.
TA TVRDNJA NIJE NOVA SUDSKA ČINJENICA
Ovdje je potrebno napraviti važnu razliku između političkog stava i međunarodnog prava.
Činjenica da je Mladićevo tijelo prevezeno avionom Vlade Srbije i da su u njegovom prihvatu učestvovali pripadnici Vojske Srbije može imati snažnu političku i simboličku težinu. Međutim, sama po sebi ne predstavlja automatski novi pravni dokaz da je Srbija bila agresor niti automatski otvara mogućnost nove tužbe za ratnu štetu.
Bosna i Hercegovina i Srbija već su vodile jedan od najvažnijih međunarodnih sporova upravo zbog rata i genocida.
Međunarodni sud pravde je 2007. utvrdio da Srbija nije počinila genocid niti je bila saučesnik u genocidu u Srebrenici, ali jeste prekršila Konvenciju o genocidu jer genocid nije spriječila i jer nije u potpunosti sarađivala s Haškim tribunalom u vezi s Mladićem.
Zbog toga Čankovu današnju izjavu treba tretirati kao njegovu političko-pravnu ocjenu, a ne kao utvrđenu novu mogućnost pred međunarodnim sudom.
„KAKAV DEDA RATKO?“
Čanak je mnogo šire kritikovao višegodišnje veličanje Mladića u dijelu srbijanske javnosti.
Posebno se osvrnuo na njegovo predstavljanje mlađim generacijama kroz murale, medije i simboliku ratnog komandanta.
Prema Čankovom mišljenju, mladi često ne dobijaju sliku čovjeka pravosnažno osuđenog za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, nego mitologiziranu predstavu vojnog heroja.
„Ratko Mladić je za te mlade ljude mitska ličnost“, rekao je Čanak, upozoravajući da se upravo kroz takvu estetizaciju potiskuje ono što je utvrđeno pravosnažnim presudama.
KO JE BIO RATKO MLADIĆ NIJE PITANJE MIŠLJENJA
Oko jedne stvari nema prostora za političke interpretacije.
Ratko Mladić pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilna premještanja, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Zato je legitimno raspravljati o političkoj poruci koju Srbija šalje načinom njegovog ispraćaja.
Ali tvrdnja da je povratak Mladićevog tijela „najjači dokaz“ koji BiH omogućava novu međunarodnu tužbu protiv Srbije mora ostati jasno označena kao stav Nenada Čanka. Međunarodno pravo je mnogo složenije od jedne politički snažne izjave.
Izvori: N1, Međunarodni sud pravde, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
