AUTORSKI KOMENTAR | PUMPAJJ.COM
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponovo je otvorio veliko pitanje budućnosti Bliskog istoka. Ovoga puta u centru pažnje našla se mapa koja prikazuje regionalna savezništva, rivalstva i nove odnose moći.
Prema izvještajima objavljenim 18. i 19. oktobra, Netanyahu je tokom predstavljanja sigurnosne strategije prikazao kartu na kojoj su izdvojene tri velike geopolitičke grupacije.
U jednoj se nalaze Iran i njemu bliske organizacije, u drugoj države poput Turske, Saudijske Arabije, Egipta i Pakistana, dok treća prikazuje Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate i druge regionalne partnere.
Međutim, karta nije dokaz da su sve navedene države sklopile formalne vojne saveze. Riječ je o analitičkom prikazu političkih odnosa koji je ranije objavila njemačka fondacija Friedrich-Ebert-Stiftung.
Ipak, način na koji je mapa predstavljena otvara pitanje kakvu budućnost Bliskog istoka izraelsko rukovodstvo želi oblikovati.
KADA POLITIČARI POČNU DIJELITI SVIJET NA BLOKOVE
Jedna od najvećih opasnosti savremene geopolitike jeste pretvaranje složenih međunarodnih odnosa u jednostavnu priču o prijateljima i neprijateljima.
Kada se države na karti označe različitim bojama, sve djeluje jednostavno.
Plavi su jedni, zeleni drugi, crveni treći.
Ali stvarni svijet nije školska karta na kojoj se politički odnosi mogu objasniti pomoću nekoliko flomastera.
Turska sarađuje s pojedinim državama s kojima istovremeno ima ozbiljna politička neslaganja.
Saudijska Arabija održava odnose sa zapadnim državama, ali istovremeno nastoji razvijati vlastitu regionalnu strategiju.
Iran ima svoje sigurnosne interese i regionalne partnere, dok Izrael pokušava proširiti mrežu međunarodne saradnje.
Sve te države donose odluke na osnovu vlastitih interesa, a ne prema bojama kojima ih je neko označio.
Zato je opasno kada se geopolitička analiza počne predstavljati kao konačna slika budućnosti.
TURSKA POSTAJE SVE VAŽNIJI FAKTOR
Posebnu pažnju privlači položaj Turske.
Ankara posljednjih godina nastoji povećati politički i diplomatski utjecaj na Bliskom istoku, održavajući odnose s različitim regionalnim silama.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan istovremeno kritikuje izraelsku politiku prema Palestincima i razvija saradnju s državama koje imaju različite odnose prema Izraelu.
Netanyahu je ranije govorio o opasnostima koje, prema njegovom tumačenju, predstavljaju radikalni regionalni pokreti i organizacije.
Međutim, važno je razlikovati konkretne organizacije i njihove postupke od čitavih država, društava ili vjerskih zajednica.
Nijedan narod ne može se jednostavno označiti kao sigurnosna prijetnja samo zbog geografskog položaja, političkih saveza ili vjerskog identiteta.
IRAN KAO STALNI PROTIVNIK
Iran već dugo zauzima centralno mjesto u izraelskoj sigurnosnoj strategiji.
Izrael iranski nuklearni i vojni program smatra ozbiljnom prijetnjom, dok Teheran optužuje Izrael za destabilizaciju regije i opravdava vlastite vojne aktivnosti potrebom za odbranom.
Takvo međusobno nepovjerenje dodatno otežava diplomatsko rješavanje sukoba.
Ali postoji i drugo pitanje.
Može li se dugoročna sigurnost postići isključivo vojnim pritiskom i stvaranjem suprotstavljenih blokova?
Historija pokazuje da savezništva mogu doprinijeti odvraćanju napada, ali i povećati opasnost od širenja sukoba.
Kada se jedna država nađe u krizi, njeni saveznici mogu postati dio mnogo šire konfrontacije.
Upravo zato regionalna sigurnost zahtijeva više od vojnih planova.
Zahtijeva ozbiljne diplomatske pregovore i političke dogovore koji uvažavaju legitimna prava svih stanovnika regije.
A GDJE SU PALESTINCI NA TIM MAPAMA?
Dok se raspravlja o državama, savezima i regionalnim interesima, jedno pitanje ne smije nestati iz javne rasprave.
Šta će biti s Palestincima?
Njihova prava, sigurnost i politička budućnost ostaju među ključnim pitanjima svakog ozbiljnog razgovora o trajnom miru na Bliskom istoku.
Nijedna geopolitička karta ne može sama riješiti pitanje palestinske državnosti, sigurnosti izraelskog stanovništva i međusobnog priznanja.
To zahtijeva političke odluke, međunarodne garancije i poštovanje međunarodnog prava.
I upravo tu nastaje veliki problem.
Mnogo je lakše nacrtati novu kartu savezništava nego dogovoriti rješenje koje će ljudima omogućiti normalan život.
MNOGO SAVEZA, A MIRA SVE MANJE?
Politički lideri često predstavljaju nove saveze kao garanciju sigurnosti.
Međutim, sama činjenica da država ima snažne međunarodne partnere ne znači da će njeni građani automatski živjeti sigurnije.
Sigurnost zavisi i od stabilnih institucija, diplomatskih odnosa, ekonomskih prilika i sposobnosti vlasti da izbjegne nepotrebne sukobe.
Zato bi Netanyahuova mapa trebala biti povod za ozbiljnu raspravu, a ne za automatsko prihvatanje jednostavnih podjela.
Koji su stvarni interesi pojedinih država?
Koje zemlje zaista imaju formalne sporazume o odbrani?
A koje se samo privremeno približavaju zbog zajedničkih političkih ciljeva?
Odgovori na ta pitanja mnogo su važniji od boje kojom je neka teritorija predstavljena.
ZAKLJUČAK
Netanyahuovo predstavljanje regionalnih savezništava pokazuje koliko su se odnosi na Bliskom istoku promijenili i koliko su današnje političke podjele složene.
Međutim, mapa nije budućnost.
Ona je samo pokušaj da se sadašnji odnosi prikažu na jednom mjestu.
Nijedna država nema pravo sama odlučivati o budućnosti čitave regije.
A nijedna ozbiljna sigurnosna strategija ne može dugoročno uspjeti ako zanemaruje prava i sigurnost običnih ljudi.
Jer možda je najveći problem Bliskog istoka upravo to što političari sve češće razgovaraju o novim savezima, a mnogo rjeđe o zajedničkom miru.
Na karti je dovoljno nekoliko poteza da se promijeni boja čitave države.
U stvarnom životu posljedice političkih odluka osjećaju milioni ljudi.
Saznaj više..
PITANJE ZA GRAĐANE
Mislite li da Netanyahuova mapa predstavlja realan prikaz novih odnosa moći ili samo jednu političku interpretaciju Bliskog istoka?
Može li stvaranje novih savezništava doprinijeti miru ili će dodatno produbiti postojeće podjele?
Iznesite svoje mišljenje u komentarima.
Napomena: Tekst predstavlja autorski komentar izrađen uz pomoć AI i namijenjen uredničkoj provjeri prije objave.
Izvori: Somalia Today, Al Jazeera,Reuters
