KOMENTAR..
Kada cijene goriva rastu, političari traže rješenja. Ali ponekad se čini da je lakše pronaći nekoga koga će okriviti nego objasniti građanima zbog čega je do poskupljenja došlo.
Upravo to pitanje otvara novi sukob Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog.
Američki predsjednik kritikuje Ukrajinu zbog napada na ruske rafinerije i povezuje ih s rastom cijena dizela. Zelenski odgovara da Washington zanemaruje posljedice rata s Iranom i poremećaje u Hormuškom moreuzu.
I sada dolazimo do političkog paradoksa.
Ukrajina je napadnuta 2022. godine. Rusija je pokrenula invaziju, a ukrajinski gradovi i energetska infrastruktura godinama su izloženi napadima.
Ipak, od Kijeva se danas traži da pokaže uzdržanost prema ruskim energetskim postrojenjima, dok se istovremeno pregovara o olakšavanju prodaje ruskog dizela.
KO PLAĆA CIJENU VELIKE POLITIKE?
Nije sporno da napadi na rafinerije mogu utjecati na globalno tržište goriva.
Ali jednako je teško zanemariti posljedice sukoba s Iranom i poremećaja transporta nafte kroz Hormuški moreuz.
Ako želimo ozbiljno razgovarati o uzrocima poskupljenja, onda moramo sagledati sve faktore, a ne samo one koji odgovaraju određenoj političkoj poruci.
Trumpova administracija tvrdi da želi sniziti cijene goriva i pronaći pregovaračko rješenje za rat u Ukrajini.
To su legitimni politički ciljevi.
Međutim, postavlja se pitanje koliko je održiv dogovor u kojem se od jedne strane zahtijeva obustavljanje napada, a druga ne prihvata jednake obaveze.
Zelenski je predložio uzajamnu obustavu udara na energetsku infrastrukturu.
Takav prijedlog otvara prostor za provjerljiv dogovor, ali njegova provedba zavisi od pristanka obje strane.
MIR NIJE ISTO ŠTO I PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI
Posebno je osjetljivo pitanje američke vojne pomoći.
Ukrajina upozorava na kašnjenje pojedinih isporuka raketa za protivzračnu odbranu, dok Washington istovremeno nastoji smanjiti rizike na globalnom energetskom tržištu.
Ovdje se sudaraju različiti prioriteti: sigurnost Ukrajine, američki ekonomski interesi i pokušaji diplomatskog okončanja rata.
Ne mora svaka Trumpova odluka biti usmjerena protiv Ukrajine. Ali svaka odluka ima posljedice koje zaslužuju javno preispitivanje.
Jednako tako, Zelenskijeve tvrdnje o Trumpovim motivima ostaju politička procjena, a ne dokazana činjenica.
ZAKLJUČAK
Ako se želi postići trajan mir, nije dovoljno zahtijevati kompromis samo od jedne strane.
Potrebni su jasni uslovi, uzajamne obaveze i sigurnosne garancije koje će smanjiti mogućnost novog sukoba.
A možda je upravo to najvažnije pitanje ove rasprave.
Ne ko će uspješnije prebaciti odgovornost za skupi dizel, nego ko može ponuditi rješenje koje će istovremeno zaštititi civile, smanjiti napetosti i otvoriti prostor za trajan mir.
Jer cijene goriva mogu se mijenjati iz sedmice u sedmicu.
Posljedice rata ostaju mnogo duže.
Šta vi mislite: može li se postići pravedan mir ako se od Ukrajine traže ustupci bez jednakih obaveza Rusije?
Izvori:
Reuters, 16. oktobar 2026. – Izvještaj o Trumpovim kritikama ukrajinskih napada na ruske rafinerije.
Euronews, 11. oktobar 2026. – Zelenski o uzajamnom prekidu napada na energetsku infrastrukturu.
Euronews, 16. oktobar 2026. – Intervju sa Zelenskim o odnosima s Trumpom i američkoj politici.
