Prema informacijama Raporta iz diplomatskih izvora, Milorad Dodik je prije nekoliko sedmica preko posrednika dobio novo upozorenje da bi mu Sjedinjene Američke Države mogle ponovo uvesti sankcije ukoliko njegovi potezi budu ocijenjeni kao kršenje dogovora koji je prethodio njihovom ukidanju. Radi se o drugom upozorenju iz Washingtona nakon što su Dodik i osobe iz njegovog političkog i porodičnog kruga uklonjeni s američke liste sankcionisanih.
Američki OFAC je 29. oktobra 2025. službeno uklonio Milorada Dodika, njegovu djecu Igora i Goricu te niz drugih osoba i kompanija povezanih s vlastima Republike Srpske sa liste sankcionisanih.
Američka administracija kasnije je objasnila da je odluka donesena u kontekstu smirivanja ozbiljne političke krize u Bosni i Hercegovini. Daniel J. Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, pred Kongresom je ovog mjeseca rekao da su nakon američkog diplomatskog angažmana povučeni najsporniji antidejtonski zakoni u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok se Dodik povukao s funkcije predsjednika RS.
Raport: Drugo upozorenje stiglo preko posrednika
Raport, pozivajući se na diplomatske izvore, navodi da je Washington posljednjih sedmica Dodiku ponovo poslao upozorenje.
Za razliku od prvog upozorenja, koje je bilo javno, ovo je, prema tim informacijama, preneseno diplomatskim kanalima i posrednicima.
Navodno je američki otpravnik poslova u BiH John Ginkel tokom razgovora na više adresa upozoravao na potrebu smirivanja političkih tenzija i mogućnost ponovnog posezanja za sankcijama.
Raport tvrdi da je jedna od tih poruka bila namijenjena i Dodiku.
Ovaj dio informacije zasad počiva na diplomatskim izvorima Raporta i nije javno potvrđen detaljnim saopćenjem američke administracije.
Prvo upozorenje bilo je javno
Krajem maja iz Ambasade SAD-a u Sarajevu već je stigla javna poruka da Washington prati Dodikovo ponašanje i razmatra da li ono može dostići prag za ponovno uvođenje sankcija.
Takva poruka bila je značajna jer je stigla svega nekoliko mjeseci nakon što su sankcije ukinute.
Time je Washington jasno ostavio otvorenu mogućnost da odluka o skidanju s liste nije nepovratna ukoliko bi se ponovili potezi zbog kojih su sankcije ranije bile uvedene.
Kongresmeni tražili vraćanje sankcija
Pitanje Dodika ponovo je otvoreno i 15. septembra tokom saslušanja pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa.
Demokratski kongresmen Bill Keating kritikovao je odluku o ukidanju sankcija i tvrdio da Dodik i dalje predstavlja destabilizirajući politički faktor.
Keating je direktno pitao Daniela Lawtona da li će State Department podržati ponovno uvođenje sankcija.
Lawton nije najavio takvu odluku, nego je naglasio da Washington pravi razliku između političke retorike i konkretnih poteza.
Američka administracija je, prema njegovim riječima, „fokusirana na djela, a ne na retoriku“.
Lawton je također naveo da Dodik trenutno ne obavlja funkciju predsjednika Republike Srpske i da nije kandidat na oktobarskim izborima.
Istovremeno je jasno rekao da SAD ne podržavaju retoriku koja produbljuje političke i etničke podjele u Bosni i Hercegovini.
Washington ukidanje sankcija predstavlja kao rezultat deeskalacije
Na saslušanju je Lawton detaljnije obrazložio zašto je Trumpova administracija prošle godine skinula Dodika i njegove saradnike s liste sankcionisanih.
Prema njegovim riječima, cilj je bio smirivanje jedne od najdubljih političkih kriza u BiH u posljednjim decenijama.
Kao konkretne rezultate američke diplomatije naveo je Dodikovo povlačenje s predsjedničke funkcije i povlačenje najspornijih zakona koje je prethodno usvojila Narodna skupština RS.
To pokazuje da Washington pitanje eventualnog ponovnog uvođenja sankcija prvenstveno vezuje za konkretne političke poteze, a ne samo za javne izjave.
Dodik ponovo zaoštrava retoriku
U međuvremenu Dodik je ponovo objavio niz poruka u kojima problematizira sadašnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine.
U jednoj od objava napisao je da ga „ne zanima Bosna i Hercegovina“, nakon čega je govorio o povratku onome što naziva „izvornim Dejtonom“ i mogućnosti teritorijalnog razgraničenja.
Ponovo je otvorio i pitanje Suda i Tužilaštva BiH, zagovarajući njihovo ukidanje ili znatno smanjenje nadležnosti.
Takve izjave izazivaju nove političke reakcije, ali same po sebi, prema onome što je Lawton rekao pred Kongresom, ne znače automatski vraćanje američkih sankcija.
Ključno pitanje za Washington bit će hoće li takva retorika ostati na nivou političkih izjava ili će je pratiti konkretni potezi koje bi SAD mogle protumačiti kao ponovno ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Sankcije su skinute, ali mogućnost njihovog povratka ostaje
Zvanični podaci američkog Ministarstva finansija potvrđuju da je Dodik uklonjen sa SDN liste u oktobru 2025. godine.
Istovremeno, posljednje poruke američkih diplomata i rasprava u Kongresu pokazuju da u Washingtonu ne postoji potpuna saglasnost o tome kakav pristup prema Dodiku treba voditi.
Dok dio kongresmena otvoreno traži ponovno uvođenje sankcija, State Department za sada insistira na praćenju konkretnih postupaka.
Ako su informacije diplomatskih izvora Raporta tačne, drugo upozorenje poslano preko posrednika pokazuje da je ta mogućnost i dalje ozbiljno prisutna u odnosima Washingtona i Dodika.
Izvori: Raport, U.S. Department of the Treasury – OFAC, State Department, Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a, N1 BiH, Detektor.
