Čović i Dodik ciljaju Predsjedništvo BiH: Jedan izborni rezultat mogao bi promijeniti odnos snaga u državi
Predstojeći izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine neće biti samo utrka između nekoliko kandidata. Ishod bi mogao odrediti ko će poslije izbora kontrolisati ključne državne procese, od imenovanja Vijeća ministara do upravljanja sigurnosnim agencijama i diplomatskom mrežom.
SNSD računa na zadržavanje pozicije člana Predsjedništva iz Republike Srpske, koju trenutno obavlja Željka Cvijanović. Istovremeno, HDZ BiH u izbornu utrku ulazi s Darijanom Filipović, nadajući se povratku hrvatske pozicije u Predsjedništvu nakon dva uzastopna mandata Željka Komšića. Kandidaturu Filipović HDZ je potvrdio u aprilu 2026. godine. [Sarajevo Times](https://sarajevotimes.com/darijana-filipovic-will-be-hdzs-candidate-for-the-presidency-of-bih/)
BITKA KOJA SE NE ZAVRŠAVA U PREDSJEDNIŠTVU
Ako bi kandidati koje podržavaju SNSD i HDZ osvojili dvije pozicije u Predsjedništvu, te stranke dobile bi znatno snažniji uticaj prilikom uspostavljanja državne vlasti.
Predsjedništvo učestvuje u vođenju vanjske politike, imenovanju ambasadora, međunarodnom predstavljanju zemlje i donošenju odluka važnih za odbranu. Njegov sastav zato može direktno uticati na odnos BiH prema NATO-u, Evropskoj uniji i susjednim državama.
Kritičari saradnje SNSD-a i HDZ-a upozoravaju da bi takav odnos snaga mogao donijeti nove blokade. Njihovu zabrinutost dodatno je pojačao posljednji sastanak Milorada Dodika i Dragana Čovića, nakon kojeg su zatražili stavljanje van snage odluka koje su donosili visoki predstavnici. [BN televizija](https://www.rtvbn.com/4093985/dodik-i-covic-staviti-van-snage-sve-odluke-visokih-predstavnika)
S druge strane, HDZ tvrdi da traži legitimno predstavljanje Hrvata, dok SNSD svoje poteze predstavlja kao odbranu ustavnog položaja Republike Srpske. Problem nastaje kada se zahtjevi za zaštitu naroda pretvore u mehanizam kojim se državne institucije mogu mjesecima držati u blokadi.
TROJKA NE MOŽE POBJEĆI OD ODGOVORNOSTI
Odgovornost za sadašnji odnos snaga ne može se pripisati samo SNSD-u i HDZ-u. Stranke Trojke ušle su u državnu vlast vjerujući da će političkim kompromisima ubrzati reforme i evropski put BiH.
Rezultati su ostali znatno skromniji od obećanja. Borjana Krišto iz HDZ-a imenovana je za predsjedavajuću Vijeća ministara, dok su HDZ i SNSD zadržali snažan uticaj nad brojnim državnim procesima.
To ne znači da je svaki politički dogovor automatski izdaja, ali znači da Trojka mora objasniti šta je konkretno dobila zauzvrat. Ako kompromis ne donese funkcionalnije institucije, evropske zakone i manje blokada, onda se teško može predstavljati kao uspješna strategija.
KOVAČEVIĆ KAO PROTIVTEŽA HDZ-u
Slaven Kovačević u kampanju ulazi kao kandidat koji zastupa građanski model Bosne i Hercegovine. Njegovi politički saveznici predstavljaju ga kao protivtežu etničkom konceptu koji zagovaraju HDZ i SNSD.
Međutim, i njegov program, kao i program svakog drugog kandidata, mora biti podvrgnut ozbiljnoj javnoj provjeri. Nije dovoljno nekoga proglasiti braniocem države. Birači trebaju znati kako bi kandidat koristio ovlaštenja Predsjedništva, s kim bi pravio političke dogovore i kako bi sprečavao blokade.
Komentar
Najveća opasnost za BiH nije samo u tome ko će sjediti u Predsjedništvu, nego hoće li izborni pobjednici tu instituciju koristiti za zaštitu države ili za međustranačku trgovinu. Građani zato u oktobru neće birati samo tri osobe. Birat će odnos prema državnim institucijama, evropskom putu i političkim blokadama koje zemlju godinama drže na mjestu.
Izvor: NAP
