Milorad Dodik ponovo je otvoreno govorio o svojim političkim simpatijama prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, ali i o periodu administracije Joea Bidena, koji je opisao kao izuzetno težak za sebe, svoju porodicu i saradnike.
U razgovoru za YouTube kanal američkog komentatora Waynea Allyna Roota, Dodik je rekao da je Trump još 2016. za njega predstavljao političko „osvježenje“ te da je njegov dolazak otvorio prostor da se, kako tvrdi, čuje i srpska strana.
A onda je stigao dio razgovora koji će vjerovatno privući najviše pažnje – priča o plati koju mu je, prema njegovim riječima, morao donositi poštar.
„NISAM MOGAO IMATI RAČUN“
Govoreći o američkim sankcijama, Dodik je rekao da tokom Bidenove administracije nije mogao normalno koristiti bankovni račun niti primati platu preko banke.
„Poštar mi je donosio platu“, rekao je Dodik, opisujući takvu situaciju kao skandaloznu.
Tvrdio je i da su sankcije pogodile njegovu djecu, saradnike, zvaničnike i kompanije povezane s njima.
I tu priča zahtijeva važan dodatak.
Dodik sankcije predstavlja kao politički obračun Bidenove administracije s ljudima koji su podržavali Trumpa. Međutim, to nije bilo službeno obrazloženje američkih vlasti.
Američko Ministarstvo finansija je prilikom uvođenja sankcija Dodikovoj mreži navodilo sasvim druge razloge: optužbe za korupciju, pokušaje zaobilaženja sankcija i aktivnosti koje su, prema Washingtonu, podrivale institucije BiH i Dejtonski mirovni sporazum. Dodik je takve optužbe odbacivao.
OD „UŽASNOG ŽIVOTA“ DO HVALE TRUMPU
Dodik je u intervjuu napravio izrazito oštar kontrast između dvije američke administracije.
Za Trumpa je rekao da je svijetu dao nadu u povratak onoga što naziva „pravim vrijednostima“, dok je Bidenovu administraciju optužio da mu je život učinila „užasnim“.
Posebno je kritikovao bivšeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja i bivšeg pomoćnika državnog sekretara Jamesa O'Briena, tvrdeći da su prema zvaničnicima Republike Srpske primjenjivane nepravedne i ponižavajuće mjere.
Dodik je također rekao da nema ništa protiv američkog naroda, ali da administraciju kakva je bila Bidenova više nikada ne želi vidjeti.
ALI PRIČA SA SANKCIJAMA NIJE TAKO JEDNOSTAVNA
Važan dio konteksta jeste da je Trumpova administracija u oktobru 2025. zaista uklonila ranije američke sankcije Dodiku. Tu činjenicu kasnije su eksplicitno naveli i američki senatori u zvaničnom dokumentu iz marta 2026.
Međutim, ni time politički spor nije završen. U martu 2026. grupa demokratskih i republikanskih senatora i kongresmena zatražila je od Trumpove administracije da Dodiku i saradnicima ponovo uvede sankcije, pozivajući se na njegove poteze prema institucijama BiH i Dejtonskom sporazumu.
Zato priču nije moguće svesti samo na jednostavnu formulu „Biden protiv Dodika, Trump za Dodika“.
Dodik svoju priču predstavlja kao primjer političkog progona i kaže da mu je Trump donio nadu da će Washington drugačije gledati na Republiku Srpsku. Američke institucije koje su sankcije uvodile obrazlagale su ih potpuno drugačije.
A između te dvije verzije ostaje detalj koji će se najlakše pamtiti:
čovjek koji je godinama bio među najmoćnijim političarima u BiH tvrdi da je došao u situaciju da mu platu na vrata donosi – poštar.
Izvori: U.S. Department of the Treasury/OFAC; U.S. Senate Committee on Foreign Relations; Glas Srpske; RTRS.
