Konaković u Washingtonu upozorio: Secesionizam nije obična politička svađa, već rizik za mir
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković iskoristio je ministarski sastanak u Washingtonu da međunarodne partnere upozori kako se napadi na državne institucije i secesionističke politike ne smiju posmatrati samo kao još jedna politička svađa unutar BiH.
Na skupu posvećenom ponovnom porastu politički motivisanog terorizma, koji je okupio predstavnike 65 država, Konaković je poručio da zapaljiva retorika, govor mržnje i sistematsko podrivanje ustavnog poretka mogu stvarati prostor u kojem ekstremizam postaje sve opasniji.
Njegova glavna poruka bila je da međunarodna zajednica ne bi trebala čekati da političke prijetnje prerastu u nasilje da bi tek tada počela reagovati.
Secesionizam predstavljen kao sigurnosno pitanje
Konaković je posebno govorio o dugogodišnjoj politici predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, njegovim napadima na državne institucije i javnim najavama odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Važno je, međutim, precizno prenijeti ono što je rečeno. Konaković nije Dodika direktno optužio za terorizam niti je tvrdio da je počinio terorističko djelo. Njegova teza je da secesionistička retorika, rušenje autoriteta institucija i veličanje ratnih zločinaca mogu stvoriti političko i društveno okruženje u kojem ekstremizam lakše jača.
To je ozbiljna tvrdnja koja će sigurno izazvati političke reakcije. Protivnici će Konakovića optužiti da unutrašnji sukob pokušava predstaviti kao međunarodnu sigurnosnu prijetnju. Njegovi pristalice će reći da je upravo to potrebno jer domaće institucije godinama ne uspijevaju zaustaviti otvorene prijetnje raspadom države.
Poruka upućena Washingtonu
Izbor mjesta nije slučajan. Konaković nije ove tvrdnje iznio na domaćoj televiziji ili stranačkom skupu, već pred međunarodnim zvaničnicima u Washingtonu.
Time je pokušao problem secesionizma vratiti u okvir američke sigurnosne politike. Posebno je naglasio Dodikovu političku bliskost s Rusijom i tvrdio da se njegove aktivnosti ne mogu istovremeno predstavljati kao prozapadne.
Upravo se tu nalazi politička pozadina cijelog nastupa. Dodik i njegovi saradnici posljednjih godina pokušavaju izgraditi bolje odnose s dijelovima američke administracije i konzervativnim krugovima u Washingtonu. Konaković, s druge strane, pokušava uvjeriti američke sagovornike da iza poruka o saradnji sa Zapadom i dalje stoji politika koja slabi državu BiH.
To je borba za američku podršku, ali i borba za tumačenje stvarnosti u Bosni i Hercegovini. Jedna strana tvrdi da brani autonomiju Republike Srpske, dok druga upozorava da se pod tim nazivom zapravo priprema postepeno razgrađivanje državnih institucija.
Upozorenje ima težinu, ali traži i dokaze
Konakovićevo upozorenje nije bez osnova. U zemlji koja je prošla kroz rat, negiranje zločina, dehumanizacija drugih naroda i stalne prijetnje razdvajanjem ne mogu se olako odbaciti kao bezazlena politička predstava.
Ipak, povezivanje takve politike s temom političkog terorizma mora biti pažljivo i precizno. Ako se taj izraz koristi preširoko, postoji opasnost da svaka radikalna politička izjava bude proglašena sigurnosnom prijetnjom. To bi moglo dodatno produbiti podjele i omogućiti političarima da protivnike predstavljaju kao neprijatelje države.
Zbog toga upozorenje mora pratiti konkretna dokumentacija. Potrebno je pokazati koje su institucije napadnute, koji su zakoni prekršeni, ko je odgovoran i kakve su stvarne sigurnosne posljedice takvog djelovanja.
Konaković je u Washingtonu otvorio važnu temu. Država se ne ruši uvijek tenkovima i oružjem. Ponekad se godinama slabe njene institucije, ruši povjerenje građana i stvara uvjerenje da zajednički sistem više nema smisla.
Ali jednako je važno ne koristiti riječ terorizam kao političku etiketu. Dodikove secesionističke poruke treba kritikovati na osnovu konkretnih poteza, zakona i posljedica, a ne samo teških izraza.
Najvažnije pitanje zato nije ko je održao snažniji govor u Washingtonu, već hoće li međunarodni partneri reagovati prije ozbiljne krize ili će ponovo čekati da posljedice postanu vidljive svima.
Izvor: Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Klix, Oslobođenje
