
Smrt Ratka Mladića ponovo je otvorila stare rane i izazvala brojne reakcije širom regiona. Među njima se posebno izdvojila objava Nebojše Vukanovića, predsjednika Liste za pravdu i red, koji se od bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske oprostio tekstom u kojem je njegovu ratnu ulogu opisao izrazito afirmativno.
Vukanović je Mladića predstavio kao komandanta koji je imao veliki ugled među vojnicima, često boravio na prvoj liniji i direktno učestvovao u komandovanju jedinicama.
Takav ton izazvao je burne reakcije jer je riječ o čovjeku koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druga teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.
POHVALE U PRVOM PLANU, PRESUDE U SJENI
U svom osvrtu Vukanović je posebno naglasio Mladićev navodni sukob sa ratnim švercom i korupcijom, njegov odnos sa tadašnjim političkim rukovodstvom Republike Srpske, kao i njegovu ulogu u formiranju Vojske RS.
Pisao je i o pojedinim ratnim operacijama, njegovom odnosu s vojnicima i prisustvu na terenu.
Međutim, ono što je ostalo gotovo potpuno van fokusa jesu pravosnažno utvrđeni zločini.
Ratko Mladić je osuđen za genocid u Srebrenici, gdje je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Osuđen je i za progon, ubistva, deportacije, prisilno premještanje, kao i za kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva, čiji je cilj bio širenje terora među civilima.
Upravo zato Vukanovićev tekst ne djeluje kao neutralno podsjećanje na jednu historijsku ličnost, nego kao pokušaj da se Mladićeva biografija pretežno predstavi kroz vojničke osobine i navodnu hrabrost.
KONTRADIKCIJA NA KRAJU TEKSTA
Posebno je zanimljivo što je Vukanović, nakon niza pohvalnih opisa, na kraju pozvao javnost da se Mladićeva smrt ne koristi za političke obračune i podizanje tenzija.
Poručio je da mržnja ne vodi nikuda, da svaki rat donosi patnju i da svaku nevinu žrtvu treba poštovati.
Takav poziv sam po sebi nije sporan.
Ali kontradikcija je očigledna.
Teško je tražiti da se smrt Ratka Mladića „ne politizuje“, a istovremeno objaviti politički obojen tekst u kojem se njegov lik i djelo predstavljaju uglavnom u pozitivnom svjetlu.
Ako se već govori o historijskoj ulozi Ratka Mladića, onda se ne može preskočiti ono najvažnije – njegova pravosnažna odgovornost za neke od najtežih zločina počinjenih u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
SMRT NE BRIŠE PRESUDE
Ratko Mladić je ostatak života proveo kao pravosnažno osuđeni ratni zločinac.
Njegova smrt ne mijenja presude, ne briše činjenice i ne mijenja patnju porodica žrtava.
Može se govoriti o njegovoj vojnoj karijeri, odnosu s vojnicima, političkim sukobima i komandnom stilu. Ali pokušaj da se sve to odvoji od genocida u Srebrenici, opsade Sarajeva i drugih zločina nužno daje iskrivljenu sliku.
Zato Vukanovićeva objava ne izaziva pažnju samo zbog onoga što je napisao.
Podjednako je važno i ono što je ostavio po strani.
A kada je riječ o Ratku Mladiću, najveći dio njegove historijske ostavštine nije pitanje mišljenja.
O njemu postoje pravosnažne presude.



