Evropska unija priprema dokument koji bi mogao dodatno proširiti mogućnosti postepene integracije država kandidatkinja prije njihovog punopravnog članstva.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je na Bledskom strateškom forumu da bi prijedlozi trebali biti pripremljeni tokom septembra, nakon čega bi o njima evropski lideri trebali razgovarati u oktobru.
Poruka iz Brisela mogla bi biti posebno značajna za zemlje Zapadnog Balkana. Ideja nije da se kandidati automatski prime u EU niti da se zaobiđu postojeći kriteriji, već da države koje provode potrebne reforme ranije dobiju pristup određenim evropskim politikama i pogodnostima.
ŠTA ZNAČI POSTEPENA INTEGRACIJA
Postepena integracija znači da države kandidatkinje određene koristi evropskih integracija mogu dobiti prije formalnog članstva.
Kos je kao postojeće primjere navela SEPA i roaming, ali je naglasila da postoji prostor za mnogo šire povezivanje.
Jedna od mogućnosti je snažnije uključivanje kandidata u jedinstveno evropsko tržište. Nakon toga bi se postepena integracija mogla proširivati i na sigurnost te druge oblasti.
U praksi bi to značilo da građani i kompanije država kandidatkinja određene konkretne koristi približavanja Evropskoj uniji mogu osjetiti prije nego što njihova država formalno postane članica.
EU SE TAKOĐER MORA MIJENJATI
Međutim, postoji važan dio priče koji se ne smije zanemariti.
Kos je naglasila da se prije prijema novih članica moraju provesti i unutrašnje reforme same Evropske unije.
EU sa većim brojem članica mora pronaći način da ostane sposobna donositi odluke i efikasno funkcionirati. Upravo zato bi pitanje unutrašnjih reformi trebalo biti jedan od važnih dijelova buduće rasprave o proširenju.
ŠTA OVO ZNAČI ZA BiH I ZAPADNI BALKAN
Za Bosnu i Hercegovinu ovo nije obećanje brzog članstva i bilo bi pogrešno tako predstaviti izjavu Marte Kos.
Međutim, jeste signal da bi države koje napreduju u reformama mogle postepeno dobijati konkretnije koristi od približavanja Evropskoj uniji, umjesto da sve pogodnosti čekaju do dana formalnog pristupanja.
Važno je i da bi za sve zemlje kandidatkinje trebala važiti ista pravila pristupanja. To znači da će brzina približavanja EU prije svega zavisiti od ispunjavanja postavljenih uslova i provođenja reformi.
Za BiH će zato mnogo važnije od velikih političkih obećanja biti pitanje koliko brzo domaće institucije mogu provesti konkretne evropske reforme.
Ako novi prijedlog zaista proširi mogućnosti postepene integracije, evropski put više neće značiti samo čekanje na konačno članstvo. Kandidati bi dio koristi mogli osjetiti mnogo ranije, ali samo ukoliko ispune potrebne uslove.
Izvori: Evropska komisija, Bledski strateški forum, TRT Balkan, STA, FENA
