MOSKVA POD SVE VEĆIM PRITISKOM: Nestašica goriva širi se Rusijom, stručnjak tvrdi da bi rat mogao završiti za nekoliko sedmica
Rusija se suočava s novim problemom koji bi mogao imati ozbiljne ekonomske posljedice. Nakon ukrajinskih napada na ruske rafinerije, nestašice goriva ponovo se šire zemljom, a ovaj put posebno teško pogođeni su Moskva i Moskovska oblast.
Prema navodima Reutersa, problemi s gorivom zahvatili su najmanje 30 ruskih regija. Pojedini veliki lanci benzinskih stanica već su ograničili prodaju goriva, dok se u nekim dijelovima zemlje stvaraju dugi redovi.
Problem više nije samo pitanje čekanja na benzinskim pumpama. Kako upozoravaju ekonomisti, gorivo je ključno za gotovo cijelu ekonomiju – od transporta i građevinarstva do dostave hrane i poljoprivrede.
U pojedinim ruskim gradovima građani već prijavljuju ozbiljne probleme, dok se iz Sočija navode informacije o praznim benzinskim stanicama i velikom padu saobraćaja.
Ruske vlasti tvrde da bi se situacija mogla normalizirati za dvije do tri sedmice. Međutim, pojedini ekonomisti koji prate rusku ekonomiju mnogo su pesimističniji.
Ekonomista Igor Lipsic smatra da trenutna situacija sve više podsjeća na period raspada Sovjetskog Saveza. Posebno upozorava na mogućnost stvaranja sistema u kojem će državne službe i privilegovani slojevi imati prednost pri nabavci goriva, dok će obični građani satima čekati u redovima.
Još ozbiljnije procjene iznio je ekonomista Vjačeslav Širjajev. Prema njegovom mišljenju, nastavak napada na rusku energetsku infrastrukturu mogao bi ozbiljno uzdrmati sposobnost zemlje da održava ratnu ekonomiju.
Njegova najdramatičnija procjena jeste da bi, uz znatno snažniju zapadnu podršku Ukrajini, pritisak na rusku energetsku infrastrukturu mogao dovesti do situacije u kojoj bi se rat završio za svega nekoliko sedmica.
Širjajev upozorava da bi dugotrajnija nestašica dizela imala posljedice daleko izvan benzinskih pumpi. Bez dovoljno goriva mogli bi biti pogođeni kamionski transport, željeznica, industrija, poljoprivreda i snabdijevanje stanovništva.
Ipak, važno je naglasiti da je riječ o procjenama pojedinih ekonomista, a ne o potvrđenoj prognozi da će se Rusija za nekoliko sedmica ekonomski urušiti ili da će rat tada sigurno završiti.
Rusija i dalje posjeduje ogromne energetske kapacitete i mogućnost preusmjeravanja resursa, dok ukrajinski napadi na rafinerije sami po sebi ne znače automatski kolaps ruskog sistema.
Ali ako se napadi nastave, problemi u preradi i distribuciji goriva prodube, a proizvodnja i izvoz nafte nastave padati, pritisak na rusku ekonomiju mogao bi postati mnogo ozbiljniji.
Upravo zato pitanje goriva više nije samo pitanje cijene na benzinskoj pumpi. Za Moskvu bi dugotrajni poremećaj mogao postati jedan od ozbiljnijih izazova za ratnu ekonomiju.
