Dok stanovnici Gaze čekaju obnovu svojih domova i stvarne promjene nakon godina razaranja, u Washingtonu i Izraelu nastavlja se politička borba oko budućnosti palestinske teritorije.
Američki predsjednik Donald Trump pokušava osigurati širu podršku svom mirovnom planu, ali jedan od najvećih problema ostaje njegov odnos s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Prema pisanju američkog Axiosa od 26. oktobra, Trumpov Odbor za mir angažovao je Shelley Greenspan, bivšu saradnicu administracije Joea Bidena, kako bi vodila odnose s američkim Kongresom i utjecajnim političkim institucijama.
Na prvi pogled riječ je o kadrovskoj odluci. Međutim, iza nje se nalazi mnogo važnije pitanje: zašto je provođenje mirovnog plana za Gazu i dalje zaustavljeno?
TRUMP TRAŽI PODRŠKU, NETANYAHU ČEKA IZBORE
Greenspan je tokom Bidenove administracije radila u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, gdje je, između ostalog, bila zadužena za odnose s američkom jevrejskom zajednicom.
Njeno imenovanje predstavlja pokušaj da Trumpova administracija osigura podršku i republikanaca i demokrata za buduće korake u Gazi.
Međutim, politički dogovori u Washingtonu samo su jedan dio problema.
Prema izvještajima izraelskih medija koje prenosi Anadolu Agency, Netanyahu je odgodio važne sigurnosne i administrativne odluke povezane s Gazom do parlamentarnih izbora zakazanih za 27. oktobar.
Među odgođenim mjerama spominju se dolazak međunarodnih stabilizacijskih snaga, uspostavljanje palestinske administracije i obuka hiljada palestinskih policajaca u Egiptu.
Netanyahu je ranije insistirao da Hamas mora biti razoružan prije povlačenja izraelskih snaga.
S druge strane, američki mirovni plan predviđa postepeno provođenje dogovorenih mjera, uključujući razoružavanje, povlačenje izraelskih snaga i obnovu Gaze.
POLITIČKI KALENDAR ILI LJUDSKI ŽIVOTI?
Ovdje dolazimo do suštinskog problema.
Za političare izbori predstavljaju pitanje vlasti, koalicija i budućih odluka. Za stanovnike Gaze odgađanje obnove znači dodatne mjesece života u teškim humanitarnim uslovima.
Naravno, sigurnosna pitanja nisu nevažna. Izrael insistira na garancijama da Hamas neće ponovo predstavljati vojnu prijetnju.
Ali istovremeno ostaje pitanje koliko dugo civilno stanovništvo može čekati politički i sigurnosni dogovor.
Ako se svaka važna odluka odgađa zbog izbora, pregovora ili međusobnog nepovjerenja, postoji opasnost da privremeno stanje postane dugotrajna stvarnost.
MIR SE NE MJERI SAOPĆENJIMA NEGO REZULTATIMA
Trumpov potez pokazuje nastojanje da se za plan osigura šira američka politička podrška.
Međutim, ni podrška Kongresa neće sama po sebi riješiti neslaganja oko razoružavanja, izraelskog povlačenja i buduće uprave nad Gazom.
Nakon izraelskih izbora moglo bi doći do novih pregovora, ali njihov uspjeh nije zagarantovan.
Najvažnije pitanje zato nije ko će zasluge za eventualni mir pripisati sebi.
Mnogo je važnije hoće li dogovor omogućiti obnovu domova, funkcionisanje bolnica, povratak djece u škole i sigurnost civilnog stanovništva.
Jer mir koji postoji samo u političkim dokumentima još nije mir koji ljudi osjećaju u svakodnevnom životu.
A dok Washington i Tel Aviv razmatraju naredne poteze, stanovništvo Gaze nastavlja čekati rezultate odluka na koje gotovo da nema utjecaja.
Izvori: Axios, 26. oktobar 2026; Jewish Insider, 26. oktobar 2026; Anadolu Agency, 25. oktobar 2026.
