IRANSKI PREDSJEDNIK OTVORIO TEŠKO PITANJE: Zašto inspektori ne idu u Izrael?
Iranski predsjednik Masoud Pezeškijan iskoristio je govornicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kako bi otvoreno prozvao Izrael i njegove zapadne saveznike zbog, kako tvrdi, očiglednih dvostrukih standarda u odnosu prema nuklearnom oružju.
Njegova poruka bila je jednostavna i politički pažljivo izoštrena: država za koju se vjeruje da posjeduje nuklearno oružje nije članica ključnog međunarodnog sporazuma, dok se Iran kontroliše, sankcioniše i bombarduje.
„Nuklearno oružje nalazi se u Izraelu, ali su inspektori u Iranu“, poručio je Pezeškijan tokom obraćanja u New Yorku.
IZRAEL NE POTVRĐUJE, ALI NI NE OPOVRGAVA
Izrael nikada nije službeno potvrdio niti demantovao da posjeduje nuklearno oružje, vodeći višedecenijsku politiku takozvane nuklearne dvosmislenosti. Istovremeno, nije pristupio Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, poznatom kao NPT.
Pezeškijan upravo u tome vidi veliki međunarodni paradoks: Iran je član NPT-a i njegovi objekti podliježu kontroli Međunarodne agencije za atomsku energiju, dok izraelski nuklearni kapaciteti nisu obuhvaćeni istim sistemom sveobuhvatnog nadzora.
Iranski predsjednik povezao je nuklearno pitanje s ratom u Gazi, optužujući Izrael za ubistvo više od 70.000 nevinih ljudi. Prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi koje prenosi Reuters, broj poginulih premašio je 73.000, ali ta evidencija ne razdvaja borce od civila. Izrael odbacuje optužbe za genocid i tvrdi da njegove operacije imaju cilj uništavanje Hamasa.
PEZEŠKIJANOVA PORUKA IMA SNAGU, ALI POSTOJI I DRUGA STRANA
Teheran tvrdi da ne želi atomsku bombu i da nuklearnu tehnologiju razvija isključivo u mirnodopske svrhe. Pezeškijan je ponovio da se Iran neće odreći prava na civilni nuklearni program, ali da ne namjerava proizvoditi nuklearno oružje.
Međutim, bilo bi pogrešno prešutjeti da Međunarodna agencija za atomsku energiju ima ozbiljne primjedbe na ponašanje Irana. Odbor IAEA-e u septembru je prijavio Iran Vijeću sigurnosti UN-a zbog kršenja obaveza u oblasti neširenja nuklearnog oružja.
Agencija navodi da inspektorima nije omogućen povratak u bombardovana nuklearna postrojenja te da nije utvrđena sudbina značajnih količina uranija obogaćenog do 60 posto. To je ispod nivoa potrebnog za oružje, ali znatno iznad stepena koji se uobičajeno koristi u civilnim elektranama.
Drugim riječima, Pezeškijan jeste pogodio u osjetljivo mjesto međunarodnog poretka, ali njegova kritika Izraela ne briše pitanja koja IAEA postavlja Teheranu.
PRAVILA NISU ISTA ZA SVE
Suština Pezeškijanovog nastupa nije samo u odbrani Irana. Njegova poruka pogađa mnogo širi problem: zašto se međunarodna pravila strogo primjenjuju na jedne države, dok se prema drugima postupa znatno opreznije?
Iran ostaje pod sankcijama i pritiskom zbog svog nuklearnog programa. Izrael, s druge strane, uživa snažnu političku i vojnu podršku Sjedinjenih Država, iako nije član NPT-a i ne priznaje postojanje vlastitog nuklearnog arsenala.
PEZEŠKIJAN ODGOVORIO TRUMPU PRED SVIJETOM: „Nazivate nas teroristima, a mi smo žrtve terorizma“
Pezeškijan je istovremeno poručio da je Iran spreman za pregovore, ali da neće prihvatiti razgovore pod prijetnjama. Američka delegacija napustila je salu na početku njegovog govora, što dovoljno govori o dubini trenutnog sukoba između Washingtona i Teherana.
Na Bliskom istoku, dakle, nije problem samo pitanje ko ima bombu. Problem je i ko smije o bombi šutjeti, ko mora otvoriti vrata inspektorima, a ko dobija sankcije prije nego što uopće sjedne za pregovarački sto.
Izvori: Reuters, Agencija Anadolija, Dawn, Ujedinjene nacije, IAEA
