
Ukrajinski napad izveden više od 3.000 kilometara od granice nije „čudo“ u doslovnom smislu, ali jeste ozbiljan vojno-tehnološki podvig. Ako su tvrdnje Kijeva tačne, Ukrajina je pokazala da ni udaljeni industrijski kompleksi u dubini Sibira više ne mogu računati da ih sama geografija štiti od rata.
Ukrajinske Snage za specijalne operacije saopćile su da su 9. septembra napale dva postrojenja za preradu plinskog kondenzata u ruskom Jamalo-Nenečkom autonomnom okrugu – kod Novog Urengoja i u Purovskom okrugu.
Riječ je o području koje predstavlja srce ruske proizvodnje prirodnog plina i koje se do sada smatralo praktično nedostižnim za ukrajinsko oružje.
POŽAR JE POTVRĐEN, RAZMJERE ŠTETE NISU
Ruski guverner Dmitrij Artjuhov potvrdio je napad dronovima i požar u industrijskom postrojenju u Novom Urengoju. Međutim, nije naveo koji je objekat pogođen niti koliko je ozbiljna šteta.
Lokalne vlasti saopćile su da nije bilo poginulih. Snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju vatru, dim i aktiviranje sigurnosnih plinskih baklji, ali sami snimci nisu dovoljan dokaz da je proizvodnja zaustavljena ili da je postrojenje pretrpjelo teška oštećenja.
Ukrajinska kompanija Fire Point preuzela je odgovornost za učešće u napadu, tvrdeći da je njihova letjelica prešla više od 3.300 kilometara i pogodila cilj. Pojavili su se navodi da je korišten dron FP-1, ali to za sada nije nezavisno potvrđeno.
Zbog toga je preciznije govoriti o rekordno dubokom napadu i potvrđenom požaru, a ne o uništenju ruskog gasnog postrojenja.
RUSIJA SADA MORA BRANITI OGROMAN PROSTOR
Najvažniji rezultat napada možda neće biti fizička šteta, nego posljedice za rusku protivvazdušnu odbranu.
Rusija raspolaže ogromnom teritorijom i ne može istovremeno zaštititi svaki aerodrom, rafineriju, vojnu fabriku, skladište i energetsko postrojenje. Svaki sistem PVO koji bude premješten prema Sibiru ili ruskom Arktiku nedostajat će na nekom drugom mjestu – uz ukrajinsku granicu, oko Moskve, na Krimu ili u blizini vojnih baza.
U tome se nalazi ukrajinska računica. Nije potrebno potpuno uništiti svako postrojenje. Dovoljno je povremeno probiti odbranu, izazvati prekid rada, natjerati Rusiju na skupe popravke i prisiliti je da ogromna sredstva troši na zaštitu objekata hiljadama kilometara od fronta.
Napad nosi i snažnu psihološku poruku. Stanovnici udaljenih ruskih regija, koji su rat godinama posmatrali kao nešto što se događa daleko od njihovih domova, sada prvi put čuju uzbune i gledaju požare na lokalnim industrijskim objektima.
VELIKI USPJEH, ALI NE I PREKRETNICA RATA
Bilo bi pretjerano ovaj napad predstavljati kao događaj koji će sam promijeniti tok rata. Rusija ima ogromnu energetsku infrastrukturu, sposobnost popravke postrojenja i znatno veće resurse od Ukrajine.
Jedan požar u Sibiru neće zaustaviti rusku vojnu industriju niti srušiti energetsku ekonomiju. Ali serija sličnih napada može povećati troškove rata, poremetiti proizvodnju i pokazati investitorima, osiguravajućim kompanijama i avioprijevoznicima da se sigurnosna mapa Rusije mijenja.
Predsjednik Volodimir Zelenski još je 1. septembra upozorio strane aviokompanije i osiguravatelje da ruski zračni prostor postaje nesiguran. Njegova tvrdnja da će on biti „de facto zatvoren“ politička je poruka, a ne opis trenutnog stanja: strani avioni i dalje lete preko dijelova Rusije.
Najveći uspjeh ove operacije zato nije nužno ono što je uništeno. Veća je poruka da udaljenost od 3.000 kilometara više ne predstavlja sigurnu zaštitu. Rusija sada mora braniti i teritorije za koje je vjerovala da su potpuno izvan ukrajinskog dometa.
Ali konačan sud o uspjehu napada treba sačekati dok se ne pojave satelitski snimci i pouzdani podaci o stvarnim oštećenjima.
Ukraine has just struck Novy Urengoy. The Novy Urengoy Gas Condensate Processing Plant in Russia's Yamalo-Nenets Autonomous Okrug, located 2,890 km from Ukraine, came under attack.
The facility is one of the key gas condensate infrastructure assets in the region, with a design… pic.twitter.com/FYd3zKUp1z— WarTranslated (@wartranslated) September 9, 2026
Izvori: “Reuters”



