Napetosti između Irana i Sjedinjenih Država ponovo su podignute na najviši nivo. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da je Teheran spreman za nastavak sukoba, čak i u scenariju koji je opisao kao „rat sudnjeg dana“, ali je istovremeno poručio da diplomatska opcija još nije potpuno zatvorena.
U nastupu za NBC-jev program Meet the Press, Araghchi je rekao da Iran neće odustati od odbrane od, kako je naveo, svake nove agresije. Naglasio je da Teheran ne veže svoju politiku za američki izborni kalendar, već za vlastite nacionalne interese. Ipak, tvrdi da i dalje pokušava ostaviti prostor za mirno rješenje.
SPORNI PLAN ZA HORMUŠKI TJESNAC
Prema dostavljenom materijalu, Iran je prošle sedmice Washingtonu predložio sedmodnevni plan deeskalacije. Taj prijedlog, kako se navodi, predviđao je da SAD u prvih četiri do pet dana okončaju rat, ukinu pomorsku blokadu i sankcije, odmrznu iransku imovinu te omoguće prodaju iranske nafte.
Iran bi potom šestog dana otvorio Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz kroz koji je prije rata prolazila približno petina svjetske nafte transportovane morem. Sedmog dana počeli bi pregovori. Američki predsjednik Donald Trump navodno je odbio taj prijedlog u petak.
Odbijanje je, prema istom materijalu, brzo odjeknulo i na tržištima: cijena nafte Brent porasla je za 2,7 posto, dok su porasli i prinosi na američke obveznice. To pokazuje koliko je pitanje plovidbe kroz Hormuz važno ne samo za zaraćene strane nego i za svjetsku ekonomiju.
WASHINGTON NE ŽELI ODBLOKIRATI NOVAC
Američki ambasador pri UN-u Mike Waltz obrazložio je odbijanje stavom da Washington ne može Iranu omogućiti pristup milijardama dolara zamrznutih sredstava. On je iranski prijedlog nazvao ciničnim pokušajem da se unaprijed dobiju ustupci koje SAD smatraju neprihvatljivim.
Waltz je također optužio Teheran za kršenje ranijeg memoranduma, pozivajući se na napade na trgovačke brodove u međunarodnim vodama. Bijela kuća, prema navodima iz materijala, tvrdi da je Iran tražio ukidanje sankcija prije bilo kakvog konkretnog dogovora. Teheran takvo tumačenje osporava.
Suština spora je jasna: Iran traži korake koji bi mu odmah olakšali ekonomski pritisak, dok SAD očito ne žele dati takve ustupke bez sigurnosnih i političkih garancija. Upravo zbog toga se pregovarački prostor sužava, iako obje strane javno spominju diplomatiju.
NUKLEARNO PITANJE OSTALO ZA KASNIJE
Najteži dio eventualnih pregovora ostaje iranski nuklearni program. Araghchi je ponovio stav Teherana da je obogaćivanje urana namijenjeno miroljubivim potrebama, uključujući medicinske svrhe. Rekao je i da je Iran nudio razgovore o zalihama urana obogaćenog do 60 posto, ali da je odlučio nuklearna pitanja ostaviti za kasniju fazu, dok bi se prvo gradilo povjerenje.
Prema navodima iz materijala, sukob SAD-a i Izraela s Iranom, koji je počeo 28. februara, sada je u fazi krhkog primirja uz povremene napade. U takvoj atmosferi oštre izjave ne znače nužno da je rat neizbježan, ali pokazuju da nijedna strana zasad ne želi izgledati kao ona koja popušta.
Diplomatija, dakle, formalno nije mrtva. Međutim, razlike oko sankcija, zamrznute imovine, Hormuškog tjesnaca i nuklearnog programa ostaju toliko velike da je put do stvarnog dogovora i dalje vrlo neizvjestan.
Izvor: SB
