Godinama ljekari upozoravaju da zdravlje usne šupljine nije važno samo zbog zuba.
Sada nova preliminarna studija sugeriše da bi bakterije koje uzrokuju bolesti desni mogle imati mnogo ozbiljniju ulogu – potencijalno učestvujući u razvoju bolesti srčanih zalistaka.
Istraživanje predstavljeno na naučnom skupu Američkog udruženja za srce (American Heart Association) 2026. godine pokazalo je da bakterija Porphyromonas gingivalis, jedan od glavnih uzročnika hronične bolesti desni, može dospjeti do aortnog zaliska, izazvati upalu i podstaći nakupljanje kalcijuma. Važno je naglasiti da su rezultati zasad preliminarni i da studija još nije prošla stručnu recenziju, zbog čega se ne mogu smatrati konačnim dokazom.
Kako bakterije mogu uticati na srce?
Aortni zalistak kontroliše protok krvi iz srca prema ostatku tijela. Kada se na njemu počne taložiti kalcijum, zalistak postaje sve tvrđi i uži, što otežava rad srca. Ovo stanje, poznato kao kalcificirajuća stenoza aortnog zaliska, može dovesti do umora, bolova u grudima, otežanog disanja, nesvjestica, pa čak i zatajenja srca.
Naučnici su analizirali ljudsko tkivo aortnih zalistaka i otkrili znatno više tragova bakterije Porphyromonas gingivalis u kalcificiranim zaliscima nego u onima bez takvih promjena. U eksperimentima na miševima, ponovljeno izlaganje ovoj bakteriji dovelo je do njenog nakupljanja u zalisku, razvoja upale i ubrzanog stvaranja naslaga kalcijuma.
Obećavajući rezultati, ali još bez konačnih odgovora
Istraživači su primijetili da su preventivna primjena antibiotika ili blokiranje molekula IL-1β, koji ima važnu ulogu u upalnim procesima, značajno smanjili oštećenje zalistaka kod laboratorijskih životinja. To ukazuje na mogući mehanizam kojim bakterije iz usne šupljine mogu doprinositi razvoju bolesti srca.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ne smije zaključiti kako bolesti desni direktno uzrokuju oboljenja srčanih zalistaka. Za potvrdu ove veze potrebna su dodatna istraživanja na ljudima i dugoročne kliničke studije.
Ono što se već sada zna jeste da je loše oralno zdravlje povezano s većim rizikom od različitih kardiovaskularnih bolesti, iako nauka još uvijek istražuje koliko je ta veza uzročno-posljedična.
Šta ovo znači za svakoga od nas?
Bez obzira na to hoće li buduća istraživanja potvrditi ovu teoriju, stručnjaci poručuju da redovno pranje zuba, čišćenje međuzubnih prostora i odlazak stomatologu ostaju među najvažnijim navikama za očuvanje zdravlja.
Ako se buduća istraživanja potvrde, briga o desnima mogla bi postati još važniji dio prevencije srčanih bolesti. Za sada, ova studija predstavlja zanimljiv korak ka boljem razumijevanju veze između oralnog zdravlja i zdravlja srca, ali ne mijenja postojeće medicinske preporuke niti predstavlja dokaz da će liječenje bolesti desni spriječiti oboljenja srčanih zalistaka.
