POLA MILIJARDE MARAKA NOVOG DUGA: Kamata šokirala javnost
Pola milijarde maraka novog duga: RS ponovo poseže za Londonom, a račun neće platiti politika
Nije najveći problem kad se vlast zaduži. Problem nastaje kad se zadužuje toliko često da kredit više ne izgleda kao pomoć, nego kao način preživljavanja. A kad se na sve to doda visoka kamata, običan čovjek ima pravo pitati: dobro, ko će ovo na kraju vratiti?
Vlada entiteta RS ponovo je izašla na međunarodno finansijsko tržište i zadužila se za 250 miliona eura, što je blizu pola milijarde maraka. Prema dostupnim podacima o obveznicama, riječ je o iznosu od 250 miliona eura, s kamatom od 6,375 posto i dospijećem u maju 2033. godine.
Dug nije samo broj na papiru
Na papiru to zvuči kao finansijska operacija. U stvarnom životu to znači mnogo više. To znači da će se narednih godina iz budžeta morati izdvajati ogroman novac za kamate, a na kraju i za glavnicu.
Prema izračunima iz objavljene vijesti, samo kamata bi mogla preći 217 miliona maraka, dok bi ukupan trošak, zajedno s glavnicom i ostalim troškovima, mogao narasti na oko 717 miliona maraka.
I tu dolazimo do suštine: kredit nikad ne uzima samo vlada. Kredit, na kraju, vraćaju građani. Kroz poreze, akcize, skuplje usluge, manje para za škole, bolnice, puteve, plate i penzije. Drugim riječima, političari potpišu, narod otplaćuje.
Vlast kaže: planirano je. Opozicija kaže: opasno je
Premijer entiteta RS Savo Minić tvrdi da je zaduženje urađeno u skladu s odlukama Narodne skupštine i da nema potrebe od toga praviti veliku dramu. Po njemu, sve je najavljeno i planirano.
Ali opozicija vidi drugačiju sliku. Draško Stanivuković smatra da je kamata previsoka i da takvi uslovi pokazuju manjak povjerenja u javne finansije RS-a. Branko Blanuša iz SDS-a poručuje da se vlast uglavnom može pohvaliti novim zaduženjima, a ne konkretnim rezultatima.
I tu je važno biti pošten: svaka vlast se ponekad zadužuje. To nije samo po sebi skandal. Ali ako se novi dug koristi da bi se vraćao stari dug, onda to liči na čovjeka koji jednom karticom plaća drugu. Kratkoročno se izvuče, ali dug ne nestaje. Samo se seli u budućnost.
Podsjetimo, RS se krajem marta već zadužila za 500 miliona eura putem euroobveznica, uz kupon od 6,25 posto i dospijeće 2031. godine.
Najskuplje je kad se dug pretvori u naviku
Najveća opasnost nije samo u ovom jednom zaduženju. Opasnost je u obrascu. Ako se budžet sve više oslanja na kredite, onda politika više ne rješava problem, nego kupuje vrijeme.
A vrijeme je najskuplja valuta kad se živi na dug.
Običan čovjek dobro zna kako to izgleda. Ako stalno pozajmljuješ da preživiš mjesec, ne znači da si stabilan. Znači da si upao u krug iz kojeg će biti sve teže izaći.
Zato ova priča nije samo o Londonu, obveznicama i procentima. Ovo je priča o tome koliko će buduće generacije plaćati današnje političke odluke.
Pouka je jednostavna: dug može zakrpiti rupu, ali ne može zamijeniti odgovornu vlast.
Izvori: BN TV, Cbonds, BDK Advokati, Sarajevo Times
