Trump prijeti oružjem: šta bi se dogodilo ako Amerika zaista udari na Venecuelu?
Najnovije izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o “potpunom zatvaranju” zračnog prostora iznad i oko Venecuele ponovo su otvorile pitanje mogućeg vojnog sukoba između Washingtona i Caracasa.
Iako ovakve poruke često imaju političku dimenziju, posebno u predizbornom ili postizbornom periodu, njihova ozbiljnost ne može se zanemariti – tim prije što Sjedinjene Države već godinama provode operacije presretanja navodnih krijumčarskih brodova povezivanih s venezuelanskim strukturama.
Američka vojska, u tehnološkom i logističkom smislu, višestruko nadmašuje one kapacitete kojima trenutno raspolaže Venecuela. Dugo prisutna ekonomska kriza, niske vojne plate, manjak obuke i propadanje opreme ozbiljno su oslabili oružane snage te zemlje.
Prema procjenama, dezerterstva su već značajan problem, a u slučaju direktnog napada mogla bi dodatno rasti. Oslonac režima Nicolasa Madura tako se sve više premješta sa regularne vojske prema lojalnim obavještajnim strukturama, milicijama i partijskim formacijama.
Ipak, potencijalni odgovor Caracasa ne bi se zasnivao na klasičnom vojnom sukobu, u kojem bi Venecuela gotovo sigurno bila nadjačana. Umjesto toga, strategije na koje ukazuju izvještaji govore o dugotrajnom, gerilskom otporu.
Male, raspršene jedinice – razmještene na stotinama lokacija – imale bi zadatak provoditi sabotaže, otežavati napredovanje i povećavati cijenu eventualne američke intervencije. Dio raspoloživog naoružanja, poput ruskih raketa Igla, već je pripremljen za ovakave scenarije.
Drugi mogući pravac odbrane, navodno razmatran unutar institucionalnih struktura, podrazumijevao bi “anarhizaciju” – stvaranje stanja unutrašnje nestabilnosti s ciljem da zemlja postane teško upravljiva spoljnjem akteru.
U takvom modelu važnu bi ulogu imale milicije bliske vladajućoj stranci, kao i određene kriminalne grupe koje već djeluju u pograničnim područjima.
Ulogu vanjskih faktora dodatno komplikuju prisutnost kolumbijskih gerilskih formacija u pograničnim oblastima, te mreže organiziranog kriminala koje djeluju u sjeni. U potencijalnom sukobu te bi strukture mogle postati i destabilizirajući i nepredvidiv akter.
Uprkos oštrim izjavama, analitičari smatraju da bi Sjedinjene Države, ako bi se odlučile za dublju intervenciju, morale pažljivo procijeniti rizike – od humanitarne krize do regionalne destabilizacije. S druge strane, Madurov režim, iako slab u konvencionalnom smislu, pokazuje spremnost da eventualni sukob pretvori u dugotrajan i politički skup proces.
Izvori: Reuters
