Bivši mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó podnio je ostavku na poslanički mandat i napustio parlament kako bi preuzeo visoku funkciju u kineskom proizvođaču električnih automobila BYD.
Szijjártó je objavio da će biti zadužen za vanjske odnose i razvoj novih poslovnih aktivnosti kompanije. Njegov prelazak iz politike u BYD odmah je izazvao kritike u Mađarskoj jer je upravo kao ministar imao važnu ulogu u dovođenju ove kompanije i osiguravanju državne podrške njenim ulaganjima.
Formalno, on se povlači iz parlamentarne politike. Međutim, teško je govoriti o potpunom nestanku čovjeka koji je gotovo 12 godina vodio mađarsku diplomatiju i izgradio veze s Moskvom, Pekingom i političkim partnerima širom Balkana.
OD MINISTRA KOJI JE DOVEO BYD DO FUNKCIJE U BYD-u
Najveće pitanje nije zašto je jedna privatna kompanija angažovala bivšeg ministra. Mnogo je zanimljivije šta je Szijjártó radio dok je imao državnu funkciju.
Bio je jedan od glavnih zagovornika kineskih ulaganja u Mađarskoj i učestvovao u dugim pregovorima nakon kojih je BYD odlučio graditi svoju prvu evropsku fabriku automobila u toj zemlji. Kompanija je dobila i značajnu državnu pomoć za evropsko sjedište i razvojni centar u Budimpešti.
Zato njegov novi posao ostavlja neugodan utisak političkih rotirajućih vrata. Građani imaju pravo pitati da li je kao ministar zastupao isključivo interese Mađarske ili je istovremeno gradio odnose koji su mu kasnije otvorili vrata unosne privatne karijere.
To samo po sebi nije dokaz nezakonitosti. Ipak, dovoljno je ozbiljno da zahtijeva potpunu transparentnost o subvencijama, pregovorima i uslovima pod kojima je dobio novu funkciju.
RAZGOVOR S ČOVIĆEM KOJI JE OTKRIO KAKO SE LOBIRALO ZA BiH
U Bosni i Hercegovini Szijjártó će posebno ostati zapamćen po razgovoru s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem iz novembra 2021. godine, koji je kasnije dospio u javnost.
U tom razgovoru mađarski ministar izrazio je podršku izmjenama Izbornog zakona BiH i obećao Čoviću da će Mađarska biti uz njega. Posebno je odjeknulo njegovo pozivanje na kršćanske vrijednosti i simpatije prema Hrvatima, kao i poruka da je od hrvatskog ministra tražio da kaže šta Mađarska može učiniti.
Takav razgovor pokazao je koliko se politika prema BiH često vodi kroz zatvorene sastanke, nacionalne saveze i strana lobiranja, umjesto kroz transparentan odnos prema svim građanima zemlje.
Ipak, nije dokazano da je ovaj razgovor neposredno doveo do odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta iz oktobra 2022. godine. Schmidt jeste izmijenio Ustav Federacije BiH i izborna pravila te povećao broj delegata potrebnih za predlaganje rukovodstva Federacije. Ali vremenski slijed događaja nije isto što i dokaz političkog dogovora.
Szijjártó odlazi iz parlamenta, ali iza njega ostaju pitanja o odnosu politike i velikog kapitala, mađarskom približavanju Rusiji i Kini te ulozi Budimpešte u unutrašnjim sporovima Bosne i Hercegovine.
Njegova politička karijera možda je završena. Posljedice politike koju je godinama zastupao sigurno nisu.
Izvori: AP News, Istraga i Klix
