BEOGRAD, BANJA LUKA, LJUBLJANA: Tri lica izraelske strategije na Balkanu
Izrael je u samo nekoliko mjeseci napravio tri značajna poteza u našem regionu: produbio je vojnu saradnju sa Srbijom, otvorio ured Izraelske privredne komore u Banjoj Luci i prvu rezidentnu ambasadu u Sloveniji.
Ovi potezi nisu isti niti nužno predstavljaju dijelove jednog službeno potvrđenog plana. Ipak, zajedno pokazuju da Izrael na Balkanu gradi mrežu partnera od kojih svaki nudi drugačiju korist.
Srbija – vojna tehnologija i industrija
Beograd je daleko najvažniji izraelski partner među ova tri centra. Srbija je tokom 2025. godine sklopila poslove vrijedne približno 1,94 milijarde dolara za izraelske dronove, raketne sisteme, projektile dugog dometa i opremu za elektronsko ratovanje.
Saradnja više nije ograničena samo na kupovinu oružja. Aleksandar Vučić najavio je zajedničku proizvodnju borbenih dronova, čime bi Srbija dobila pristup naprednoj tehnologiji, a Izrael snažnog industrijskog partnera izvan Evropske unije.
Za Izrael je takva saradnja posebno važna u trenutku kada pojedine zapadne zemlje ograničavaju ili preispituju vojnu trgovinu zbog rata u Gazi i izraelske politike prema okupiranim palestinskim teritorijama.
Banja Luka – politički kanal unutar BiH
U Banjoj Luci je početkom septembra otvoren ured Izraelske privredne komore, s ciljem povezivanja kompanija i privlačenja investicija. Ipak, značaj tog poteza vjerovatno nije samo ekonomski.
Veze izraelskih zvaničnika i Milorada Dodika traju godinama. Analitičari smatraju da vlast entiteta RS približavanje Izraelu koristi za jačanje vlastite međunarodne pozicije, posebno prema Washingtonu i političkim krugovima bliskim administraciji Donalda Trumpa.
Izrael, s druge strane, u Banjoj Luci dobija političkog saveznika i mogući dodatni kanal utjecaja na stavove Bosne i Hercegovine. To je analitička procjena, a ne službeno objavljen cilj izraelske politike.
Ljubljana – saveznik unutar Evropske unije
Slovenija Izraelu nudi ono što Beograd i Banja Luka ne mogu – glas unutar Evropske unije.
Prethodna vlada Roberta Goloba priznala je Palestinu i uvela niz mjera prema Izraelu. Nakon povratka Janeza Janše na mjesto premijera 2026. godine, slovenska politika doživjela je snažan zaokret.
Nova vlast ukinula je dio ranijih mjera, obnovila političke i poslovne veze, a 9. septembra u Ljubljani je otvorena prva rezidentna ambasada Izraela. Dvije države potpisale su i program saradnje u obrazovanju, nauci, kulturi, omladini i sportu.
Otvaranje ambasade pratili su propalestinski protesti, što pokazuje da promjena slovenske politike nema jedinstvenu podršku građana.
Tri partnera, tri različite koristi
U Beogradu su u središtu oružje, tehnologija i zajednička proizvodnja. U Ljubljani Izrael dobija prijateljski nastrojenu vladu unutar EU. U Banjoj Luci gradi politički i ekonomski odnos s vlastima entiteta RS.
Srbija ima najveću stratešku težinu, ali ni druga dva partnera nisu bez značaja. Izrael očigledno širi krug saveznika u periodu sve snažnijeg međunarodnog pritiska zbog postupanja prema Palestincima.
Da li Balkan dobija nove poslovne prilike ili postaje prostor borbe za politički, vojni i diplomatski utjecaj?
