BiH u raljama korupcije: Od milionskih afera do otrovanog vazduha
Bosna i Hercegovina i dalje ide unazad – ove godine smo postali druga najkorumpiranija država u Evropi. Prema Transparency Internationalu, naše institucije sve više liče na privid demokratije, dok izborni proces i dalje stoji na klimavim nogama.
Stranke na vlasti otvoreno kradu glasove, koriste javne resurse za svoje kampanje i zastrašuju građane, a ovo smo jasno vidjeli i tokom prijevremenih izbora u Republici Srpskoj 2025. godine.
Pravosuđe je u BiH pod stalnim političkim pritiskom i uglavnom ne reaguje na afere u kojima zvaničnici zloupotrebljavaju svoj položaj. Ključni zakoni koji bi trebali spriječiti sukob interesa i boriti se protiv korupcije nisu doneseni, a postojeća pravila, poput imovinskih kartona i praćenja interesa sudija, se rijetko primjenjuju.
Stevandić bijesan: „Ne daju nam da mirno proslavimo Božić – ovo je dokaz da AID još radi“
Pravosudna zajednica često se protivi promjenama, traži zaštitu ličnih podataka i preispitivanje pred Ustavnim sudom, dok građani i dalje gledaju kako milionske prevare prolaze nekažnjeno.
Primjeri su brojne afere, od slučaja “Viadukt” zbog kojeg je država izgubila više od 110 miliona maraka, pa do skandala oko otkupa prirodnih resursa od ruskog oligarha Rašida Serdarova – oko 240 miliona maraka je nestalo u ovoj godini.
Prema izvještaju Pravobranilaštva BiH, prijete nam međunarodni sporovi vrijedni više od milijardu maraka, većinom zbog koncesionih ugovora u kojima druga strana nije izvršila svoje obaveze.
Korupcija utiče i na životnu sredinu. Transparency International upozorava da zemlje s visokim nivoom korupcije ne mogu zaštititi okoliš. U BiH svakodnevno svjedočimo zagađenju vazduha u gradovima, toliko da se osjetljivim grupama ne preporučuje izlazak napolje. Aktivisti i institucije koji bi trebali kontrolisati eksploataciju prirodnih resursa često ne mogu ništa zbog korupcije koja podriva njihove napore.
Sanja Vulić bijesna: ‘Vanja Bjelica Prutina otvoreno mrzi SNSD’
Sve to pokazuje da BiH funkcioniše kao hibridni režim. Formalno imamo demokratske institucije i mehanizme odgovornosti, ali stvarna moć je u rukama političkih partija koje odlučuju kako će raspodijeliti javne resurse. Proces donošenja odluka je neinkluzivan, bez strateškog pristupa i često služi samo partijskim interesima. Građani gledaju kako se javni novac i prirodna bogatstva rasipaju, dok institucije koje bi trebale štititi zakon i društvo – šute ili nemaju snage da djeluju.
Ukratko, korupcija u BiH ne pogađa samo ekonomiju i politiku, nego i svakodnevni život ljudi – od izbora i pravosuđa do čistog zraka i prirodnih bogatstava. Ako se ovako nastavi, teško da ćemo uskoro vidjeti promjene na bolje, prenosi FTV.
