30 godina putarine za Kineze: Ako putarina ne pokrije troškove, razliku plaća budžet Republike Srpske
Autoput koji preskupo košta: Da li je Srpska mogla sama graditi trasu Banja Luka – Prijedor?
Izgradnja autoputa između Banje Luke i Prijedora, koji bi trebao biti važna saobraćajna veza u Republici Srpskoj, sve više izaziva sumnje i nezadovoljstvo javnosti.
Projekat koji je prvobitno najavljivan kao investicija vrijedna ispod 600 miliona maraka, danas se penje na oko 770 miliona KM. Uz to, otvoreno je pitanje – da li je ovakav posao uopšte morao biti dat stranoj kompaniji i da li bi Republika Srpska prošla jeftinije da je autoput gradila sama.
Autoput dužine 40,6 kilometara gradi kineska kompanija „Shandong Hi-Speed International“, a ugovor je potpisan još 2018. godine. Radovi su svečano najavljeni 2021, uz obećanja da će biti završeni i prije ugovorenog roka. Međutim, rokovi su više puta pomjerani, a sada se kao nova završna godina spominje 2028.
U međuvremenu je stigao i zahtjev kineske strane za povećanje cijene. Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS potvrđeno je da je došlo do korekcije cijena zbog poskupljenja građevinskog materijala, koje je, prema zvaničnim podacima, poraslo za više od 40 odsto u odnosu na period potpisivanja ugovora. Ministarstvo tvrdi da je sve urađeno u skladu s ugovorom i tržišnim kretanjima.
Međutim, najveće polemike ne izaziva samo cijena gradnje, već i koncesioni model. Kineskoj kompaniji dato je pravo da autoput koristi, održava i naplaćuje putarinu narednih 30 godina. Procjene govore da bi godišnji prihod od putarine mogao iznositi više desetina miliona maraka. Ako taj prihod ne bude ostvaren, Vlada RS se obavezala da isplati razliku, što znači da sav rizik, praktično, snose građani.
Organizacije civilnog društva, novinari i dio stručne javnosti upozoravaju da su ključni finansijski detalji sakriveni od javnosti. Iako postoje sudske presude koje nalažu objavu podataka, finansijski model projekta i dalje nije dostupan, što dodatno pojačava sumnje u isplativost cijelog aranžmana.
Sve više se nameće pitanje zašto je Republika Srpska preuzela gotovo sve rizike, a posao prepustila koncesionaru. Kritičari smatraju da bi, u tom slučaju, bilo logičnije da je autoput građen vlastitim kapacitetima, kao što je ranije rađeno na drugim dionicama. Dok cijena raste, a rokovi se pomjeraju, odgovori koje traže građani i dalje ostaju skriveni iza oznake „poslovna tajna“.
Izvor informacije: Nezavisne novine, izjave institucija i sagovornika
