SVIJET NA IVICI ENERGETSKOG SLOMA: Hoće li Iran zatvoriti izazvati globalni haos?
U pozadini sve dramatičnijeg sukoba između Irana i Izraela, raste strah da bi sljedeći potez mogao pokrenuti lanac događaja s katastrofalnim posljedicama za cijeli svijet. Novi izraelski udari na iransku infrastrukturu, uključujući ključna plinska postrojenja, ponovno su skrenuli pažnju na jedno od najosjetljivijih geopolitičkih žarišta – Hormuški tjesnac, uski morski prolaz koji svijet drži na energetskom aparatu za disanje.
U posljednjem nizu eskalacija, iranski mediji su potvrdili izbijanje požara na plinskom polju Južni Pars, smještenom u pokrajini Bushehr, nedugo nakon izraelskog zračnog udara. Ovo polje, koje se dijelom prostire i uz katarsku granicu, proizvodi ogromne količine prirodnog plina, a zbog napada je obustavljena proizvodnja više od 12 miliona kubnih metara plina dnevno. Incident je izazvao zabrinutost da bi Iran mogao krenuti u još odlučniju odmazdu – zatvaranje Hormuškog tjesnaca.
Hormuški tjesnac, uski morski prolaz između Irana i Omana, već desetljećima važi za “žilnu kucavicu” globalne naftne industrije. Kroz njega dnevno prođe gotovo 20 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata – što čini gotovo petinu ukupne svjetske potrošnje. Na najužem dijelu širok je svega 33 kilometra, dok su plovni koridori u svakom smjeru suženi na svega tri kilometra. Svaka prijetnja ovom prolazu automatski diže uzbunu na svjetskim berzama.
Prema riječima Esmaila Kowsarija, člana iranskog parlamentarnog odbora za sigurnost, Teheran „ozbiljno razmatra“ mogućnost blokiranja ovog strateškog puta. Takav potez bio bi direktna prijetnja globalnom snabdijevanju energentima i mogao bi izazvati šok talase kroz već uzdrmana svjetska tržišta. Analitičari upozoravaju da bi zatvaranje tjesnaca moglo izazvati eksploziju cijena nafte i plina, s mogućim posljedicama za ekonomije koje se još uvijek oporavljaju od posljedica pandemije i rata u Ukrajini.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca već je bilo korišteno kao sredstvo političkog pritiska u prošlosti – naročito 1973. godine kada je Iran obustavio izvoz nafte ka SAD-u i Evropi zbog njihove podrške Izraelu. Sada, u 2025. godini, ponovo se vraćamo na rub istog scenarija, ali u još opasnijem globalnom kontekstu.
Ako bi Iran krenuo u blokadu, međunarodna zajednica bila bi suočena s najtežim energetskim izazovom posljednjih decenija. Stručnjaci upozoravaju da bi čak i djelimično zatvaranje prolaza bilo dovoljno da izazove nestašice, paniku i globalni politički haos. Sve oči su sada uprte ka Zaljevu, gdje svaka iskra može postati plamen koji će zapaliti cijeli svijet.
