Eksplozija u Zaporožju ponovo otvorila pitanje nuklearne sigurnosti
Rat u Ukrajini već dugo nosi brojne rizike, ali malo koji izaziva toliku zabrinutost kao događaji oko Nuklearne elektrane Zaporožje. Najnoviji incident, u kojem je dron pogodio dio kompleksa elektrane, ponovo je podsjetio koliko je opasno voditi vojne operacije u blizini nuklearnih postrojenja.
Prema informacijama koje su objavili ruski zvaničnici, pogođena je zgrada turbine šestog energetskog bloka. Iako nema podataka o oštećenju reaktora niti o povećanju nivoa radijacije, sama činjenica da je došlo do udara unutar kompleksa najveće evropske nuklearne elektrane izazvala je novu zabrinutost među stručnjacima i međunarodnim organizacijama.
Nema radijacije, ali zabrinutost ostaje
Prema dostupnim informacijama, oštećen je dio vanjske konstrukcije objekta, dok su ključni sistemi ostali netaknuti.
Reaktori se već duže vrijeme nalaze u režimu hladnog gašenja, što znači da ne proizvode električnu energiju i da je rizik od ozbiljnog nuklearnog incidenta znatno manji nego tokom redovnog rada.
Međutim, ni takvo stanje ne znači da opasnost ne postoji. Čak i ugašeni reaktori zahtijevaju stalno hlađenje i stabilno napajanje električnom energijom. Svaki ozbiljniji poremećaj u tim sistemima mogao bi stvoriti dodatne probleme.
Upravo zato stručnjaci godinama upozoravaju da nuklearna postrojenja ne bi smjela biti ni blizu ratnih operacija, bez obzira na to koja strana kontroliše teritoriju.
Najveći strah nije današnja šteta nego sutrašnja greška
Ono što najviše zabrinjava nije rupa u zidu turbine niti trenutna materijalna šteta. Pravi problem je činjenica da se incidenti oko elektrane ponavljaju iz mjeseca u mjesec.
Svaki novi napad, granatiranje ili let dronova povećava mogućnost greške, nesporazuma ili pogrešne procjene.
Nuklearne katastrofe često nisu rezultat jednog događaja, nego niza manjih propusta koji se spoje u najgorem mogućem trenutku.
Zbog toga Međunarodna agencija za atomsku energiju već dugo upozorava da vojne aktivnosti oko elektrane predstavljaju ozbiljan rizik i da se situacija ne smije posmatrati kao uobičajen ratni incident.
Koliko dugo sreća može trajati?
Za sada nema znakova curenja radijacije niti neposredne prijetnje stanovništvu. To je najvažnija vijest. Ipak, činjenica da se najveća nuklearna elektrana u Evropi nalazi usred ratne zone ostaje razlog za zabrinutost.
Pitanje koje se nameće jeste: koliko puta se ovakvi incidenti mogu ponoviti prije nego što dođe do ozbiljnijeg kvara?
I drugo, da li međunarodna zajednica čini dovoljno da nuklearna postrojenja budu zaštićena od ratnih dejstava ili se svijet previše oslanja na sreću?
Izvor: Slobodna Bosna
