Schmidt nakon odlaska iz BiH otvorio dušu: Evropa šuti, Dodik se ohrabrio, a Bošnjake nazivaju “Turcima”
Christian Schmidt, visoki predstavnik u ostavci, u velikom intervjuu za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung govorio je o svom odlasku iz Bosne i Hercegovine, pritiscima, ulozi Sjedinjenih Američkih Država, slabosti Evropske unije i sve opasnijoj političkoj atmosferi u BiH.
Intervju je dodatno privukao pažnju nakon što je novinar Michael Martens objavio da je Schmidt prvobitno pokušao zaustaviti njegovu objavu. Na kraju je, kako se navodi, ipak pristao da razgovor ide u javnost, svjestan da bi zabrana intervjua izazvala još veći interes.
Schmidt je odbacio tvrdnje da je bukvalno bio prisiljen na ostavku, ali je priznao da su razgovori bili intenzivni i da je odluku donio kako različiti međunarodni stavovi ne bi dodatno ugrozili Ured visokog predstavnika.
EVROPA NE DJELUJE, AMERIKA PREUZIMA TEREN
Jedna od najvažnijih poruka iz intervjua odnosi se na pasivnost Evropske unije. Schmidt je otvoreno postavio pitanje šta su Evropljani zaista uradili da razviju vlastitu strategiju prema Bosni i Hercegovini.
Posebno je govorio o energetskoj zavisnosti BiH od ruskog plina, koji dolazi preko Srbije. Prema njegovim riječima, godinama postoji ideja da se izgradi plinovod iz Hrvatske prema BiH kako bi se smanjila ta zavisnost, ali je EU, kako tvrdi, odustala ili usporila zbog svojih pravila i novih prioriteta. U međuvremenu, Amerikanci guraju projekat naprijed.
Schmidt nije negirao ni tvrdnje novinara da se oko projekta Južne interkonekcije pojavljuju pitanja netransparentnosti i interesa ljudi bliskih američkoj političkoj sceni. Umjesto toga, više je kritikovao Evropu jer je dopustila da stvari dođu do takve tačke.
DODIK, LOBIRANJE I OPASNE NAMJERE
U intervjuu se govorilo i o ugovoru o lobiranju iz Republike Srpske, registrovanom u američkom Ministarstvu pravosuđa, u kojem se kao ciljevi navode nezavisnost RS-a i smjena Christiana Schmidta s mjesta visokog predstavnika.
Schmidt je rekao da je taj ugovor shvatio kao važno upozorenje. Prema njemu, zahtjev za nezavisnošću Republike Srpske direktno je suprotan Daytonskom mirovnom sporazumu.
Iako nije želio previše govoriti o Miloradu Dodiku po imenu, Schmidt je upozorio na, kako kaže, neprozirno okruženje i klijentelizam kojim se Republika Srpska pretvara u poluautoritarni prostor.
Na pitanje da li bi Dodik mogao pokušati uništiti BiH uz prešutnu podršku nekih krugova iz Amerike, Schmidt je poručio da svako ko misli da se prekrajanjem granica mogu riješiti problemi na Balkanu opasno griješi. Takve ideje, prema njegovim riječima, ne donose sigurnost nego stvaraju nove sukobe.
NAJOPASNIJA PORUKA: MRŽNJA PREMA BOŠNJACIMA
Najdirektniji dio intervjua odnosio se na islamofobiju i govor mržnje u BiH. Schmidt je upozorio da se protiv Bošnjaka koristi najgrublji jezik, da ih se vrijeđa i da se izraz “Turčin” koristi kao uvreda.
Kazao je da se sve to radi bez ustručavanja i bez povlačenja. Upravo taj nedostatak bilo kakve suzdržanosti, kako je rekao, istinski ga brine.
To je možda i najvažnija rečenica cijelog intervjua. Jer kada jedan međunarodni predstavnik otvoreno kaže da ga brine mržnja prema jednom narodu, onda to nije sitna politička prepirka. To je alarm.
Bosna i Hercegovina je preživjela rat, genocid, progone i masovne grobnice. Zato se svaka normalizacija govora mržnje mora ozbiljno shvatiti. Nije problem samo u jednoj uvredi, jednoj izjavi ili jednom političaru. Problem je kada takav govor postane svakodnevnica, a Evropa se ponaša kao da ne čuje.
Schmidt odlazi, ali problemi ostaju. Dodik ostaje. Slaba država ostaje. Spora Evropa ostaje. A građani BiH, posebno oni koji su već jednom platili najskuplju cijenu politike mržnje, ponovo moraju slušati iste poruke, samo upakovane u novo vrijeme.
Ako je Schmidt u nečemu potpuno u pravu, onda je to ovo: odlazak jedne osobe neće riješiti probleme Bosne i Hercegovine. Jer problem nije samo u tome ko sjedi u OHR-u. Problem je što oni koji bi morali štititi mir često djeluju tek onda kada šteta već bude napravljena.
Izvor: Slobodna Bosna, prema intervjuu Frankfurter Allgemeine Zeitunga
