Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poslao je snažnu poruku povodom godišnjice genocida u Srebrenici, poručivši da međunarodna zajednica, nažalost, nije naučila lekcije iz najvećeg zločina počinjenog na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
U poruci pročitanoj na komemoraciji u Potočarima, Erdogan je izrazio saučešće porodicama žrtava i podsjetio da se razmjere genocida u Srebrenici i danas vide kroz proces identifikacije i ukopa posmrtnih ostataka ubijenih. To je rana koja ne zarasta, jer svake godine porodice ispraćaju nove tabute, nove kosti, nove dijelove istine koju su zločinci pokušali sakriti.
Ali najviše pažnje izazvao je Erdoganov osvrt na Gazu. On je poručio da dešavanja u Gazi pokazuju kako svijet nije izvukao pouku iz Srebrenice.
SREBRENICA KAO OPOMENA SVIJETU
Erdogan je istakao da Turska radi na jačanju svijesti o Srebrenici na međunarodnom nivou, uključujući i inicijative u Ujedinjenim nacijama za obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja. Generalna skupština UN-a je u maju 2024. godine usvojila rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici.
To nije mala stvar. Srebrenica je dugo bila bol Bosne i Hercegovine, rana porodica žrtava i opomena preživjelima. Danas je, barem formalno, postala svjetski dan sjećanja. Time je istina o genocidu podignuta na nivo međunarodne obaveze.
Ali Erdoganova poruka ide korak dalje: šta vrijedi sjećanje ako svijet ponavlja iste greške?
Šta vrijede komemoracije ako se pred novim stradanjima civila opet okreće glava?
Šta znači “nikad više” ako se izgovara na godišnjicama, a zaboravlja čim se kamere ugase?
GAZA KAO BOLNO OGLEDALO
Erdogan je poručio da katastrofa u Gazi pokazuje kako međunarodna zajednica još nije naučila potrebne lekcije iz Srebrenice. TRT World prenosi da je turski predsjednik rekao kako humanitarna katastrofa u Gazi pokazuje da svijet nije u potpunosti naučio lekcije Srebrenice.
Ovo poređenje sigurno će izazvati političke reakcije. Jedni će reći da Erdogan govori istinu koju Zapad ne želi čuti. Drugi će tvrditi da Turska koristi Srebrenicu za vlastitu geopolitičku poruku. Ali bez obzira na to kako ko gleda na Erdogana, jedna stvar se ne može zaobići: kada stradaju civili, kada djeca i žene postaju brojke u dnevnim izvještajima, kada međunarodna zajednica uglavnom šalje izjave zabrinutosti, tada se pitanje Srebrenice vraća kao moralni test.
Jer Srebrenica nije samo historijski događaj. Srebrenica je pitanje savjesti.
Tamo je svijet imao zaštićenu zonu. Imao je plave kacige. Imao je rezolucije. Imao je upozorenja. I ipak je zakazao.
Zato svaka nova katastrofa u kojoj civili plaćaju cijenu političke nemoći ili licemjerja otvara isto pitanje: da li je svijet zaista išta naučio?
“SVIJET JE VEĆI OD PET”
Erdogan je ponovio i svoju poznatu poruku da je “svijet veći od pet”, aludirajući na pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. Time ponovo kritikuje sistem u kojem nekoliko velikih sila može blokirati odluke, dok se pred očima svijeta gomilaju žrtve.
To je poruka koja ima težinu, posebno za narode koji su osjetili šta znači kada međunarodni sistem zakaže. Bosna i Hercegovina to zna. Srebrenica to zna bolje od svih.
Kada se pravda veže za veto, interes velikih sila i diplomatske kalkulacije, mali narodi često ostaju sami. Tako je bilo 1995. godine. I zato Erdogan danas pokušava vezati Srebrenicu za širu priču o nepravdi u svijetu.
Naravno, treba biti pošten i reći: Turska ima svoju politiku, svoje interese i svoje saveznike. Nijedna velika država ne govori samo iz čiste emocije. Ali to ne znači da svaka izgovorena poruka automatski gubi vrijednost.
Ako neko na godišnjicu Srebrenice podsjeti da se civili ne smiju ostavljati na milost i nemilost ratnim mašinama, onda tu poruku treba čuti.
BOSNA I HERCEGOVINA KAO KLJUČ BALKANA
Erdogan je naglasio da mir i stabilnost Balkana zavise od stabilnosti Bosne i Hercegovine, a da mir u Evropi zavisi od stabilnosti Balkana. Poručio je da će Turska nastaviti podržavati teritorijalni integritet, suverenitet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
To je važna rečenica u vremenu kada se u BiH ponovo testiraju granice države, institucija i mira. Svaka poruka podrške teritorijalnom integritetu BiH ima političku težinu, pogotovo kada dolazi od zemlje koja ima historijski, kulturni i diplomatski uticaj na Balkanu.
Ali najbolja podrška Bosni i Hercegovini nije samo u velikim riječima. Ona se mjeri time da li se čuva mir, jača dijalog, brani istina o genocidu i sprječava da revizionizam ponovo postane političko oružje.
SREBRENICA NIJE SAMO BOSANSKA RANA
Erdoganova poruka podsjeća na jednu bolnu istinu: Srebrenica nije samo bosanska rana. Ona je svjetska lekcija. Ali lekcija koju mnogi slušaju samo jednom godišnje.
Na komemoracijama svi govore o pijetetu. Svi kažu da se zločin ne smije ponoviti. Svi spominju žrtve. Ali stvarni test dolazi onda kada treba zaustaviti novo stradanje, zaštititi civile, priznati istinu i suprotstaviti se onima koji ratne zločince pretvaraju u heroje.
Tu svijet najčešće pada.
Zato Erdoganova poruka, koliko god bila politička, pogađa u živac: ako međunarodna zajednica iz Srebrenice nije naučila da se zlo ne zaustavlja saopštenjima, onda se sjećanje pretvara u praznu ceremoniju.
A Srebrenica ne smije biti prazna ceremonija.
Ona mora ostati opomena da se šutnja velikih često plaća životima malih.
Mora ostati podsjetnik da “nikad više” nije rečenica za govornicu, nego obaveza za svaki dan.
I mora ostati istina pred kojom se svijet ne smije praviti da ne vidi.
