Bošnjačke organizacije u Sjevernoj Americi zatražile su od najviših američkih institucija da javno razjasne kakav je stvarni odnos administracije Donalda Trumpa prema Miloradu Dodiku i njegovoj politici u Bosni i Hercegovini.
Bošnjački koordinacioni odbor za Sjevernu Ameriku saopćio je da je uputio četiri odvojena dopisa predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, državnom sekretaru Marcu Rubiju, Vijeću za nacionalnu sigurnost i Ambasadi SAD-a u Sarajevu.
U dopisima se traži jasan odgovor na Dodikove tvrdnje da uživa podršku predsjednika Trumpa i njegove administracije.
Za sada nema javno objavljenog odgovora Bijele kuće, State Departmenta ili američke ambasade na ovu inicijativu. Zbog toga nije moguće tvrditi da je u Washingtonu nastala politička uzbuna, ali je jasno da se od američkih vlasti traži stav koji bi mogao imati značajne posljedice za političke odnose u BiH.
Je li ukidanje sankcija značilo političku podršku?
Sjedinjene Američke Države ukinule su sankcije Dodiku, članovima njegove porodice, saradnicima i povezanim kompanijama u oktobru 2025. godine. Američko Ministarstvo finansija tada nije ponudilo detaljno javno obrazloženje takve odluke.
Upravo je izostanak jasnog objašnjenja otvorio prostor za različita politička tumačenja.
Dodik i njegovi saradnici odluku su predstavljali kao dokaz promjene američke politike, dok su njegovi protivnici upozoravali da ukidanje finansijskih sankcija ne mora automatski značiti podršku njegovim političkim ciljevima.
Bošnjački koordinacioni odbor sada traži da Washington tu dilemu otkloni javnim i nedvosmislenim odgovorom.
Potpisnici dopisa smatraju da Dodikovo pozivanje na Trumpa, ukoliko ostane bez reakcije američkih institucija, kod građana može stvoriti utisak da njegove izjave predstavljaju zvaničnu politiku SAD-a.
Od Trumpa traže da zaštiti autoritet svog imena
U obraćanju američkom predsjedniku posebno je naglašena uloga Sjedinjenih Američkih Država u okončanju rata i postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Od Trumpa se traži da pojasni jesu li Dodikove tvrdnje o njegovoj podršci tačne ili se ime američkog predsjednika koristi za potrebe unutrašnje političke borbe u Bosni i Hercegovini.
Dodik jeste ostvario kontakte s ljudima povezanim s Trumpovom administracijom, a tokom 2026. godine sastajao se i s pojedinim američkim zvaničnicima. Međutim, postojanje takvih kontakata nije isto što i zvanična podrška svim njegovim potezima i stavovima.
Čak su i američki senatori u martu 2026. zatražili da administracija ponovo uvede sankcije Dodiku, optužujući ga za nastavak aktivnosti kojima se ugrožava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
To pokazuje da ni u Washingtonu ne postoji jedinstven stav o Dodiku.
Rubiju poslano pitanje o ustavnom poretku BiH
Dopis državnom sekretaru Marcu Rubiju usmjeren je na poštivanje državnih institucija, odluka Ustavnog suda BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Od State Departmenta se traži da objasni jesu li, prema procjeni američke administracije, ispunjeni uslovi na kojima je bila zasnovana odluka o ukidanju sankcija.
U obraćanju Vijeću za nacionalnu sigurnost upozorava se da produžena politička kriza u BiH može otvoriti dodatni prostor stranim utjecajima, dezinformacijama i destabilizaciji Zapadnog Balkana.
Od Ambasade SAD-a u Sarajevu zatraženo je da potvrdi američku podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i državnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Dodik sada mora dokazati ono što govori
Ovi dopisi sami po sebi neće promijeniti američku politiku. Pismo nije sankcija, diplomatska odluka niti garancija da će Bijela kuća uopće javno odgovoriti.
Ali postavljeno je važno pitanje: govori li Dodik istinu kada tvrdi da iza njega stoji cijela Trumpova administracija ili politički koristi ukidanje sankcija i kontakte s ljudima bliskim američkom predsjedniku?
Najjednostavniji način da se to utvrdi jeste da Washington javno progovori.
Sve dok nema zvaničnog odgovora, niko ne bi trebao kontakte, privatne posjete ili ukidanje sankcija automatski predstavljati kao američku podršku razgradnji institucija Bosne i Hercegovine.
Bošnjačke organizacije sada su zatražile upravo takvo razjašnjenje. Sljedeći potez je na Washingtonu.
Izvor: Saopćenje Bošnjačkog koordinacionog odbora za Sjevernu Ameriku i javno dostupne odluke američkih institucija
