Pred Opće izbore u Bosni i Hercegovini, zakazane za 4. oktobar 2026. godine, jedna tema sve snažnije ulazi u politički obračun – optički skeneri, biometrijska identifikacija birača i nove izborne tehnologije.
Nakon oštrih poruka iz SNSD-a, oglasio se i lider te stranke Milorad Dodik, koji je žestoko kritikovao Centralnu izbornu komisiju BiH i odluke povezane s uvođenjem nove tehnologije. Njegova osnovna poruka je da bi novi sistem, umjesto veće sigurnosti, mogao donijeti tehničke probleme, ugroziti tajnost glasanja i izazvati haos na biračkim mjestima.
Međutim, iza cijele priče postoji i druga strana.
SKENERI STIŽU NA OKO 5.300 BIRAČKIH MJESTA
CIK BiH je već duboko u pripremama za primjenu novih tehnologija. Prema zvaničnim informacijama, na izborima bi trebalo da budu korišteni uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i optičko skeniranje glasačkih listića na približno 5.300 redovnih biračkih mjesta, kao i u Glavnom centru za brojanje.
To nije odluka donesena preko noći. CIK je nove tehnologije testirao još tokom Lokalnih izbora 2024. godine kroz pilot-projekte na 458 biračkih mjesta u 24 izborne jedinice. Testirani su skeneri, biometrijska identifikacija, transmisija rezultata i video-nadzor.
CIK je sredinom augusta počeo i intenzivnu obuku ljudi koji će raditi sa opremom. Oko 150 trenera prošlo je praktičan rad s uređajima kako bi kasnije obučavali predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.
Drugim riječima, tehnologija više nije samo politička ideja – ona je već u procesu praktične primjene.
DODIK POVLAČI NJEMAČKU KAO ARGUMENT
Dodik je kao upozorenje naveo Njemačku, tvrdeći da je ta država 2009. odustala od elektronskih glasačkih uređaja zbog problema sa sigurnošću i povjerenjem u sistem.
Tu postoji dio istine, ali treba biti precizan.
Njemački Savezni ustavni sud zaista je 3. marta 2009. ocijenio da korištenje određenih računarskih glasačkih mašina na parlamentarnim izborima nije bilo u skladu s ustavnim principima. Ključni problem bio je što građani nisu mogli bez posebnog tehničkog znanja pouzdano provjeriti bitne korake glasanja i prebrojavanja.
Ali postoji velika razlika između tadašnjih njemačkih elektronskih mašina za direktno glasanje i sistema koji BiH uvodi.
U BiH birač i dalje dobija papirni glasački listić, označava ga i ubacuje u optički skener. Uz to, prema informacijama koje je prenio i RTRS, ostaje obavezno ručno brojanje glasova.
Zato poređenje nije potpuno jedan-na-jedan.
TEHNOLOGIJA NIJE ČAROBNI ŠTAPIĆ
Ipak, ni tvrdnja da će skeneri automatski riješiti sve probleme izbora nije ozbiljna.
Svaki elektronski sistem može imati kvarove. Mogu se pojaviti problemi sa očitavanjem listića, konfiguracijom uređaja, strujom, softverom ili obukom osoblja. Upravo zato će najveći test CIK-a biti organizacija izbora u praksi, a ne prezentacija uređaja pred kamerama.
Ali postoji i vrlo jednostavno pitanje koje se nameće nakon godina optužbi za nepravilnosti na izborima u BiH:
Ako skener bilježi glas, a papirni listić ostaje sačuvan za ručnu provjeru – kome bi takav dodatni trag trebao najviše smetati?
To je politički neugodno pitanje za sve stranke, ne samo za SNSD.
Nove tehnologije neće same po sebi garantovati poštene izbore. Ali ako otežaju naknadno dopisivanje glasova, višestruko glasanje, manipulacije zapisnicima ili neslaganje između stvarnog broja listića i objavljenog rezultata, onda politička nervoza oko njihovog uvođenja sasvim sigurno neće nestati.
STRAH ILI OPRAVDANA SUMNJA?
Nazivati svaku kritiku skenera “panikom” bilo bi previše jednostavno. Dodikova upozorenja o tehničkim problemima nisu potpuno bez osnova jer takav rizik postoji kod svakog velikog tehnološkog sistema.
Ali jednako je pogrešno predstavljati BiH kao zemlju koja ulazi u potpuno nepoznat eksperiment. Sistem je prethodno testiran, oprema se isporučuje, obuke su počele, papirni listići ostaju, a predviđeno je i ručno brojanje.
Zato se prava politička bitka vjerovatno neće voditi oko pitanja mogu li skeneri pogriješiti, jer mogu.
Mnogo važnije pitanje bit će:
Hoće li nova tehnologija učiniti manipulaciju glasovima težom nego što je bila ranije?
Ako je odgovor potvrdan, onda je jasno zašto će skeneri do 4. oktobra biti jedna od najžešćih političkih tema u Bosni i Hercegovini.
Izvori: Centralna izborna komisija BiH, Savezni ustavni sud Njemačke, RTRS.
