DRŽAVLJANIN BiH OPTUŽEN ZA RATNE ZLOČINE U UKRAJINI: Davoru Savičiću sudit će se u odsustvu
Kako prenosi Detektor, ukrajinske vlasti podigle su optužnicu protiv Davora Savičića, državljanina Bosne i Hercegovine i Rusije, zbog sumnje da je tokom ruske invazije učestvovao u ratnim zločinima nad civilima. Predmet se odnosi na događaje u Kijevskoj oblasti 2022. godine, a postupak će biti vođen bez njegovog prisustva.
Optužnica je podignuta 30. juna pred sudom u Borodjanki, dok je pripremno ročište zakazano za početak septembra. Ukrajinski istražitelji Savičića dovode u vezu sa zlostavljanjem najmanje dvojice civila na području Fedorivke, Ivankiva i okolnih mjesta.
Ipak, potrebno je jasno naglasiti: riječ je o optužbama o kojima će odlučivati sud. Optužnica nije isto što i presuda, niti sama po sebi dokazuje krivicu.
ŠTA UKRAJINSKE VLASTI STAVLJAJU SAVIČIĆU NA TERET
Prema navodima ukrajinskih istražitelja, jedan od događaja dogodio se 3. marta 2022. godine u selu Fedorivka, tokom ruske okupacije dijela Kijevske oblasti.
Savičić je, kako se tvrdi u optužnici, naredio lokalnom stanovniku koji se skrivao u betonskoj cijevi da se skine do donjeg veša. Vojnici su potom tom čovjeku, prema istim navodima, oduzeli telefon, vezali ruke plastičnom vezicom, prekrili oči i odveli ga u šumu.
Dostupni podaci ne objašnjavaju sve okolnosti tog događaja niti daju odgovor na svako pitanje o daljnjoj sudbini civila. Zato se ne smije tvrditi više od onoga što je navedeno u optužnici.
Ukrajinske vlasti terete Savičića za kršenje zakona i običaja ratovanja, navodno počinjeno zajedno s drugim osobama i prema prethodnom dogovoru.
Prema njihovim tvrdnjama, tada je komandovao jedinicom „Vukovi“, koja je djelovala u okviru ruske privatne vojne strukture „Redut“.
SLUČAJ KOJI OTVARA PITANJA I U BOSNI I HERCEGOVINI
Savičić je porijeklom iz Banovića, a istraga protiv njega u Ukrajini traje od 2024. godine.
Detektor navodi da je među približno 200 boraca s Balkana koji su se priključili ruskim snagama u Ukrajini. Prema istom izvoru, zasad je jedini iz regiona protiv kojeg se vodi predmet koji uključuje optužbe za ratne zločine.
Ranije je objavljeno i da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine raspisalo potjernicu za Savičićem, ali detalji tog postupka nisu javno poznati.
Upravo tu počinju pitanja na koja domaće institucije duguju jasne odgovore. Zbog čega je raspisana potjernica? U kojoj je fazi postupak? Postoji li saradnja između nadležnih organa Bosne i Hercegovine i Ukrajine? Jesu li domaće institucije ranije raspolagale informacijama o njegovom djelovanju na stranom ratištu?
Bez službenih odgovora nije moguće donositi zaključke, ali javnost ima pravo znati kako država postupa kada se njen državljanin dovodi u vezu s teškim krivičnim djelima u drugoj zemlji.
RANIJE VEZE I PRAVO NA PRAVIČAN POSTUPAK
U ranijim medijskim izvještajima Savičić se povezivao i sa Srpskom dobrovoljačkom gardom Željka Ražnatovića Arkana tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Takvi navodi dodatno privlače pažnju javnosti, ali ni eventualna povezanost s određenom formacijom sama po sebi ne može zamijeniti dokaze u konkretnom krivičnom postupku.
Ražnatovića je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju optužio za ratne zločine, ali mu nije suđeno jer je ubijen u Beogradu 2000. godine.
U Savičićevom slučaju ključno će biti ono što ukrajinsko pravosuđe može dokazati: ko je izdavao naređenja, šta se dogodilo civilima i kakva je bila njegova eventualna lična odgovornost.
Ni nacionalnost, ni državljanstvo, ni politička strana u ratu ne smiju biti zamjena za činjenice. Ako postoje dokazi o zločinima, odgovorni moraju odgovarati. Ako dokazi nisu dovoljni, presuda se ne smije donositi u medijskim naslovima.
Izvor: Detektor
