MA ŠTA ĆE NAM MIR KAD JE BOLJE RATOVATI: Njemačka zatvara ruske institucije, Moskva odmah uzvraća
Ma šta će nam mir kad je očigledno mnogo lakše zatvarati vrata, dizati zidove, razmjenjivati optužbe i prijetiti novim mjerama.
Naravno, to je ironija.
Jer dok odnosi Njemačke i Rusije tonu sve dublje, najnoviji potezi Berlina i Moskve pokazuju koliko je malo prostora ostalo za normalne odnose dvije evropske sile koje su nekada imale snažne ekonomske, diplomatske i kulturne veze.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavio je zatvaranje Goethe-Instituta u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu.
Razlog je jednostavan: Njemačka zatvara Ruski dom u Berlinu, a Rusija odgovara zatvaranjem njemačkih kulturnih institucija.
TI ZATVORIŠ NAMA, MI ZATVORIMO VAMA
Lavrov je na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku praktično poručio da drugačiji odgovor Moskve nije ni dolazio u obzir.
Prema njegovim riječima, Berlin je morao biti svjestan da će zatvaranje Ruskog doma značiti i kraj njemačke kulturne prisutnosti u Rusiji.
Goethe-Institut jedna je od najpoznatijih njemačkih kulturnih institucija u svijetu. Promovira njemački jezik i kulturu i decenijama je predstavljao jedan od mostova između Njemačke i Rusije.
Sada nestaje i taj most.
Ali priča je mnogo ozbiljnija od kulturnih centara.
DRON S EKSPLOZIVOM PROMIJENIO ODNose
Nova eskalacija počela je nakon incidenta na aerodromu Leipzig/Halle početkom augusta.
Njemačke vlasti pronašle su dron s eksplozivom u blizini ukrajinskog teretnog aviona. Berlin je nakon istrage javno optužio Rusiju da stoji iza pokušaja napada.
Njemačka je potom najavila zatvaranje Ruskog doma u Berlinu i ruskog konzulata u Bonnu te dodatne mjere protiv Moskve.
Rusija kategorički odbacuje odgovornost.
Moskva njemačke optužbe naziva neutemeljenim i tvrdi da Berlin koristi incident za daljnje pogoršavanje odnosa.
Dakle, Njemačka optužuje Rusiju za hibridni napad. Rusija optužuje Njemačku za provokaciju.
A između dvije strane ostaje sve manje prostora za razgovor.
OD GASOVODA DO ZATVORENIH VRATA
Posebno je upečatljivo koliko su se rusko-njemački odnosi promijenili za samo nekoliko godina.
Njemačka je nekada bila jedan od najvažnijih ekonomskih partnera Rusije u Evropi. Ruski energenti pokretali su veliki dio njemačke industrije, kompanije su poslovale na oba tržišta, a politički odnosi, uprkos razlikama, održavali su otvorene kanale komunikacije.
Rat u Ukrajini gotovo je potpuno promijenio tu sliku.
Danas se više ne raspravlja o novim gasovodima i investicijama, nego o sankcijama, dronovima, sabotažama, zatvaranju konzulata i mogućim hibridnim operacijama.
To je možda i najbolji pokazatelj koliko se evropska sigurnosna arhitektura promijenila.
MA ŠTA ĆE NAM MIR…
I upravo tu dolazimo do apsurda našeg vremena.
Jedna strana zatvori konzulat. Druga pripremi odgovor.
Jedna zatvori kulturni centar. Druga zatvori svoj.
Jedni uvedu sankcije. Drugi uzvrate protumjerama.
I tako korak po korak.
Problem je što historija pokazuje da ozbiljni sukobi rijetko počinju jednom ogromnom odlukom. Češće im prethodi niz manjih odluka nakon kojih normalizacija odnosa postaje sve teža.
To ne znači da Njemačka treba ignorirati ozbiljne sigurnosne incidente niti da Rusija nema pravo odgovoriti diplomatskim mjerama koje smatra opravdanim.
Ali postoji šira slika koju vrijedi vidjeti.
Kada diplomatiju zamijeni logika „ti nama, mi vama“, posljedice na kraju ne osjećaju samo političari.
Osjećaju ih obični ljudi.
Zato možda pitanje nije ko će kome sljedeći zatvoriti konzulat, institut ili granicu.
Mnogo važnije pitanje je ko će prvi otvoriti vrata razgovoru.
Jer ratovati je uvijek moguće.
Problem nastaje kada jednog dana shvatite da više nema nikoga ko zna kako vratiti mir.
Izvori: Reuters, AP, Tagesschau, Deutsche Welle
