
MERZOV „PRLJAVI POSAO“: Kada političari hvale napade, ko odgovara za posljedice?
Komentar / osvrt na izjavu iz juna 2025.
Postoje političke izjave koje zaslužuju da ostanu upamćene zbog pitanja koja otvaraju. Jedna od njih je izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je 17. juna 2025. godine, govoreći o izraelskim napadima na Iran, poručio:
„To je prljavi posao koji Izrael obavlja za sve nas.“
Merz je to rekao u intervjuu za ZDF, na marginama samita G7 u Kanadi. Važno je precizirati: govorio je o Iranu, a izraz koji je upotrijebio bio je „za sve nas“, ne doslovno „za Evropu“. Njegovo obrazloženje bilo je da iranski režim predstavlja prijetnju i drugim zemljama.
Upravo tu počinje problem koji zaslužuje ozbiljan komentar. Ko je obuhvaćen tim „svima nama“ i ko je dao saglasnost da se u njegovo ime tako govori? Građani Njemačke, Evrope i drugih zemalja nisu jedna politička volja koju kancelar može sažeti u rečenicu podrške vojnoj operaciji.
Moguće je kritikovati iransku vlast, njenu represiju i njene postupke, a istovremeno odbiti logiku prema kojoj napad postaje prihvatljiv čim njegov cilj odgovara našim interesima. Protivljenje jednoj vlasti ne obavezuje nikoga da opravdava sve što rade njeni protivnici.
Izraz „prljavi posao“ posebno je problematičan jer rat pretvara u zadatak koji neko treba završiti. U takvom jeziku lako nestanu ljudi: oni koji ne odlučuju o vojnim planovima, a mogu platiti njihovu cijenu. Njihovi životi ne smiju postati sporedna stavka u tuđem obračunu koristi i štete.
Ako se vojna akcija smatra opravdanom, onda javnost zaslužuje ozbiljno obrazloženje: koji su ciljevi, kakve su posljedice, kako se štite civili i gdje prestaje podrška? Pohvala „prljavom poslu“ ta pitanja zaobilazi upravo kada ih treba postaviti.
A izraz ima i neugodnu političku pogodnost: neko drugi obavlja posao, dok oni koji ga podržavaju zadržavaju uredna odijela i pripremljene govore o vrijednostima. Samo što se odgovornost ne skida zajedno sa sakoom nakon konferencije.
Od državnika treba očekivati više od zadovoljstva što je protivnik oslabljen. Treba očekivati da objasne kako njihova politika vodi sigurnijem životu, a ne novom krugu straha i osvete.
Zato Merzova rečenica zaslužuje kritiku. Kada se nasilje opisuje kao usluga „svima nama“, građani imaju puno pravo odgovoriti: u naše ime ne možete govoriti bez pitanja, a ljudsku patnju ne možete svesti na obavljen posao.



