Kršćanski lideri u Jerusalemu upozoravaju na zabrinjavajući rast uznemiravanja svećenika, časnih sestara i drugih pripadnika kršćanskih zajednica. Među prijavljenim incidentima navode se pljuvanje, vrijeđanje, prijeteće geste, fizički napadi i skrnavljenje kršćanskih simbola.
Jedan od zabilježenih slučajeva dogodio se 2. juna, kada je katolički svećenik Firas Abedrabbo iz Latinskog patrijarhata napuštao Stari grad u Jerusalemu.
Prema njegovom svjedočenju, prišla su mu trojica mladih religioznih Jevreja, pljunula u njegovom pravcu, upućivala uvrede i nepristojne geste, a zatim nastavila hodati i smijati se. Uznemiravanje je prestalo tek nakon što su se njegovi pratioci suprotstavili mladićima.
Svećenik je uz pomoć jevrejskih mirovnih aktivista podnio prijavu policiji. Međutim, naveo je da su naišli na dugo čekanje, pokušaje odvraćanja od podnošenja prijave i pitanja zbog čega jevrejski aktivisti pomažu palestinskom kršćanskom svećeniku.
Podaci jerusalemskog Centra za praćenje vjerskih sloboda pokazuju da ovaj događaj nije usamljen. Centar je početkom juna saopćio da je tokom 2026. godine već evidentirano 88 slučajeva uznemiravanja kršćana. U kasnijem izvještaju za period od aprila do juna navedena su 83 pojedinačna napada ili oblika uznemiravanja u okviru 76 incidenata.
Čak 68 incidenata zabilježeno je u Jerusalemu, od čega 46 unutar Starog grada. Posebno zabrinjava podatak da je u 47 slučajeva zabilježeno pljuvanje prema kršćanima ili njihovim vjerskim obilježjima.
Tokom cijele 2025. godine Centar je dokumentovao približno 180 incidenata, dok ih je godinu ranije bilo nešto više od stotinu. Istraživači upozoravaju da stvarni broj može biti veći jer mnoge žrtve ne prijavljuju ono što im se dogodilo.
Pojedini svećenici tvrde da su napadi nekada uglavnom izvođeni noću, bez svjedoka, dok se danas sve češće događaju otvoreno i usred dana. Neki crkveni redovi navodno više ne dozvoljavaju časnim sestrama da se same kreću određenim dijelovima Starog grada.
Ipak, važno je naglasiti da se odgovornost ne može pripisivati cijelom jevrejskom narodu ili svim vjernicima. Osnivačica Centra Yisca Harani kazala je da takvo ponašanje dolazi od manjeg broja ekstremista te da ga velika većina religioznih Jevreja ne podržava. Postoje i jevrejski aktivisti koji pomažu žrtvama i javno se suprotstavljaju mržnji.
Ali upravo zato izostanak odlučne reakcije institucija postaje još problematičniji. Jerusalem se predstavlja kao sveti grad triju velikih religija. Ako se u njemu čovjeka može pljunuti samo zato što nosi mantiju ili križ, onda vjerska sloboda postoji na papiru, ali se na ulici očigledno mora dodatno braniti.
Izvori: Religion News Service, Anadolu Agency, Associated Press
